Sekcija za prometnu psihologiju - uključena u projekt sigurnosti djece pješaka

Dobre vijesti iz Sekcije za prometnu psihologiju, čestitamo pročelnici i prvoj dopredsjednici HPD-a mr. Ljiljani Mikuš, donosimo priopćenje za medije s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu:

U petak, 24. ožujka 2017. u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti, u Vukelićevoj 4 u Zagrebu, održano je predstavljanje projekta "Sigurnost djece pješaka u zonama osnovnih škola" koji je sufinanciran od strane Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za 2017. godinu. izvođač projekta je Zavod za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti u suradnji sa Sekcijom za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, udrugom Sigurnost u prometu, Ministarstvom unutarnjih poslova, izabranim osnovnim školama te lokalnom samoupravom Grada Zagreba. Direktni korisnici projekta su djeca pješaci koji predstavljaju djecu u dobi od 7 do 15 godina, koja pohađaju osnovnu školu. Indirektni sudionici involvirani u projekt su nastavnici osnovnih škola, roditelji i vozači. U sklopu projekta analizirat će se razina sigurnosti cestovnog prometa u zonama oko osnovnih škola na području Grada Zagreba sa aspekta stanja cestovne infrastrukture te će se provesti edukacija na reprezentativnom uzorku od 400 učenika. Ciljevi projekta su smanjenje broja nesreća u kojima su sudjelovala djeca pješaci te poboljšanje same cestovne infrastrukture u zonama oko osnovnih škola.

Predviđene aktivnosti na projektu su:

• edukacija djece, učitelja i roditelja
• praktični treninzi sigurnog pješačenja djece u zonama oko osnovnih škola
• uvođenje školskih patrola i određivanje sigurnih ruta u zonama osnovnih škola
• organizacija različitih radionica
• anketiranja, analiziranja i proučavanja lokacija u zonama osnovnih škola, generirat će prijedloge poboljšanja sigurnosti cestovne infrastrukture
• mapirat će se žarišta prometnih nesreća u GIS okruženju
• napravit će se izračun troškova i koristi smanjenja prometnih nesreća
• izradit će se popis prijedloga i smjernica za sigurno odvijanje prometa u zonama osnovnih škola

prof dr sc Ljupko Šimunović
Više...

Psihologinja Dubravka Svilar Blažinić - o ograničenju brzine na 115 kn

U medijima se ovih dana pojavila informacija da Europska Komisija razmatra mogućnost ugradnje limitatora koji bi ograničili brzinu svih vozila na maksimalno 115 km/h. Za PSIHOportal komentira psihologinja Dubravka Svilar.Blažinić

Prijedlog uvođenja limitatora pojavio se prije nekog vremena sa idejom da se ugradnjom dodatnog uređaja u automobile onemogući postizanje velikih brzina i na taj način pomogne većoj prometnoj sigurnosti. Ukoliko bi se prijedlog usvojio, čak se zamislilo i da se ugradnja u nove automobile obavlja serijski. Prijedlog je naišao na otpor proizvođača automobila (u čemu u Europi prednjači Njemačka), ali i različitih stručnjaka koji smatraju da problem prevelike brzine treba drugačije riješiti. Razmišljanja su da se uvedu senzorni aktivatori, kao što već postoji vezano za sigurnosne pojaseve (automobili novijih generacija imaju ugrađene senzore koji zvučno signaliziraju ukoliko se ne zakopča pojas, a u nekim automobilima postoji i blokada kretanja dok se ne zakopča pojas). Također navigacijski uređaji već imaju u sebi ugrađene senzore u sklopu programa za pojedine države koje su obuhvaćene navigacijskim sustavom, a koji se aktiviraju treperenjem crvene lampice na uređaju kada se pređe dozvoljena brzina u području kroz koje se prolazi.

Ugradnja limitatora ima svoje dobre i loše strane. Svakako bi pridonijeli smanjivanju brzine, ali bi izazvali i dodatni otpor dijela vozača koji smatraju da vozačko ponašanje treba kontrolirati na drugi način te da bi svaki vozač trebao biti svjestan situacije i procijeniti rizik vožnje.

psihoportalTijekom proteklih godina unutar na razini EU u sklopu određenih projekata prati se i istražuje sigurnost u prometu, faktori koji utječu na izazivanje nesreća, predlažu se aktivnosti za smanjivanje ne samo broja nego i uzroka nesreća. Osnovni uzroci nesreća podijeljeni su u 2 skupine faktora rizika: unutarnji – koji ovise o karakteristikama vozača (nepažnja, uzimanje alkohola i/ili lijekova, umor, brzina vožnje, držanje razmaka)i vanjski – neovisni o vozaču (pogreške drugih, uvjeti za vožnju, tehnički nedostaci). Vožnja automobila je vještina. Nakon početne edukacije, vježbanjem i praksom razvijamo i pojačavamo kvalitetu naučenog. Za vožnju automobila potrebno je imati određene sposobnosti (senzorne sposobnosti, psihomotorne sposobnosti, kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti, emocionalni faktori, te faktori psihofiziološkog stanja. Potrebno je imati primjerene senzorne, psihomotorne i kognitivne sposobnosti kako bi se moglo voziti. ( vid i sluh su naša 2 najvažnija osjeta. Osobe sa senzornim poteškoćama uz adekvatna medicinska pomagala mogu voziti i pratiti uvjete vožnje ukoliko imaju primjerenu razinu mentalnih i motoričkih sposobnosti). Osobine ličnosti i emocionalni faktori utječu na kvalitetu vožnje. Faktori psihofiziološkog stanja su faktori koji najviše utječu na uspješnost vožnje.

Prometni sustav je složeni dinamički sustav koji od vozača traži da bude svjestan situacija u kojima se nalazi percepcijom elemenata u okolini, unutar vremena i prostorauz razumijevanje njihovog značenja te projekcije njihovog stanja u blisku budućnost.Utvrđeno je da je vozačev stav u odnosu na vlastitu vozačku vještinu direktno povezan sa stupnjem rizika koji je spreman preuzeti u vožnji. Nisu svi vozači u svakom trenutku spremni na takvu procjenu, a dio njih u takvoj procjeni sustavno griješi, i to najčešće zbog biološke, socijalne i emocionalne nezrelosti, osobina ličnosti: sklonosti rizičnom ponašanju, nedostatka vozačkog iskustva te motivacijskih razloga: sklonosti užitku, želji za dokazivanjem.

Ciljevi današnje obuke vozača su prvenstveno kontroliranje vozila i vladanje prometnom situacijom,a usmjereni su pretežno na stjecanje znanja i vještine upravljanja vozilom. Trenutni način obuke vozača ne sprječava disbalans kritičnih čimbenika nego ga čak i može stimulirati. Vozači ne uče kako procijeniti stupanj do kojeg su savladali određene vještine i što još trebaju razviti i u kojoj mjeri. Glavni način prevencije nesreća je kroz informiranje i edukaciju. Edukacija bi trebala krenuti u osnovnoj školi učenjem prometnih pravila i poželjnog ponašanja u prometu. Nadalje, važna je edukacija i trening samih vozača, informiranje javnosti putem medija te provođenje prometnih zakona (detekcija prekršaja i tehnike provođenja). Nažalost, najčešće se kažnjavaju posljedice vožnje (učinjen prekršaj koji je doveo do nesreće), a ne način vožnje koji je u suprotnosti sa sigurnošću (prolazak kroz crveno, brza vožnja. Vozači procjenjuju kako postoji mala vjerojatnost da će ih policija otkriti odnosno mala je vjerojatnost kazne pa riskantna vožnja počinje biti svakodnevica na cestama.

Ugradnja limitatora je, iako moguća, zbog otpora i vozača, ali i drugih elemenata prometnog sustava, teško izvediva. Kao alternativu bili bi poželjno barem uvesti mogućnost ugradnje senzora (zvučnih ili svjetlosnih), koji bi vozaču signalizirali prekoračenje brzine i time ga motivirali opreznijoj i sigurnijoj vožnji. Sigurna vožnja zahtijeva ljubaznost prema drugima, razumijevanje prometnih pravila, primjenu dobre prosudbe situacije, sposobnosti za prepoznavanje opasnosti, te preuzimanje odgovornosti za svoje postupke.

Članak prenesen s Psihoportala.

Više...

Sekcija za prometnu psihologiju - izvješće sa sastanka sekcije

13. sastanak Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a održan je u petak, 5. srpnja 2013. godine u 16 sati u Zagrebu, Švarcova 20 (prostorije HPD-a).
Prisutni: Vladimir Kolesarić, Snježana Kovač, Ljiljana Mikuš i Dubravka Svilar Blažinić

Dnevni red:

1. Izvještaj članstvu: Sekcija za prometnu psihologiju – aktivnosti u proteklom razdoblju
2. Prijedlog za uključivanje u javnu raspravu o Kurikulumu zdravstvenog odgoja
3. Pripreme za 1. Simpozij iz prometne psihologije na 21. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zagrebu, 6. – 9. studeni 2013.
4. Razno

Ad 1.
Pročelnica Sekcije Ljiljana Mikuš upoznala je prisutne članove s aktivnostima i radom Sekcije za prometnu psihologiju za razdoblje 1.6. 2012. – 1.7.2013. Izvješće je prihvaćeno i nalazi se u prilogu zapisnika.

Ad 2.
Svim članovima Sekcije za prometnu psihologiju dostavljen je Kurikulum zdravstvenog odgoja kao i primjedbe koje se odnose na dio vezan uz prometni odgoj. Članovi su se složili s primjedbama kao i s potrebom uključivanja u javnu raspravu, uz suglasnost predsjednika Hrvatskog psihološkog društva mr Josipa Lopižića. Primjedbe su dostavljene Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na Obrascu sudjelovanja u internetskom savjetovanju o kurikulumu zdravstvenog odgoja, koji je priložen zapisniku.

Ad 3.

21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa održat će se u Zagrebu, u Hotelu Antunović od 6. do 9. studenog 2013. godine. Pozivamo sve članove Sekcije, kao i druge zainteresirane psihologe/inje ali i druge stručnjake iz područja prometne sigurnosti, da se aktivno uključe u rad 1. simpozija iz prometne psihologije, te izaberu jednu od predloženih tema dogovorenih na sastanku (ili predlože novu temu), a koje dostavljamo u prilogu ovog zapisnika.

Ad 4.

Skupština Hrvatskog psihološkog društva na 60. sjednici održanoj 11. svibnja 2013. godine usvojila je Pravilnik o osnivanju i načinu rada stručnih sekcija HPD-a, te je potrebno obnoviti članstvo u stručnoj sekciji. Molimo kolege i kolegice, zainteresirane za članstvo u Sekciji za prometnu psihologiju, da ispune pristupnicu dostupnu na www.psihologija.hr ili na traženje putem elektronske pošte. Podsjećamo da na pristupnici trebate označiti dopuštate li objavu svoje e-mail adrese na mailing listi HPD-a kao i objavu osobnih podataka na mrežnoj stranici HPD-a.

Pročelnica
mr spec Ljiljana Mikuš

U privitku donosimo - Najavu 1. simpozija iz prometne psihologije, Kurikulum zdravstvenog odgoja i Pristupnicu za članstvo u sekciji.

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Čet, 19. 09. 2019 13:08