O poslovnoj psihologiji - dr. Irena Miljković Krečar

  • Objavljeno u Vijesti

Prenosimo s Psihoportala:

O važnost psihologije u poslovnom okruženju, za PSIHOportal govori dr. sc. Irena Miljković Krečar, nastavnica poslovne i organizacijske psihologije, te predstojnica Katedre psihologije i komunikacija na Veleučilištu VERN'.
Za početak molit ću da posjetiteljima PSIHOportala pojasnite čime se bavi „poslovna psihologija"?

Poslovna psihologija spada u granu primijenjene psihologije, te obuhvaća širok spektar znanja i vještina primjenjivih u poslovnom, pa i privatnom životu, posebice na planu međuljudskih odnosa i razvoja vlastitih potencijala. Na Veleučilištu VERN' je ovaj kolegij obavezan za studente ekonomije poduzetništva, turizma i poslovne informatike. U okviru njega se obrađuju teme poput uspješnog učenja, rješavanja problema i donošenja odluka; slike o sebi i pozitivnog mišljenja; procjene drugih ljudi; uspješne komunikacije i prezentacije; rješavanja konflikata i asertivnosti; umora, odmora i stresa. Neki drugi programi unutar istoimenih kolegija nude i znanja o timskom radu, rukovođenju, motivaciji zaposlenika i sl., koji se na Vernu zasebno obrađuju u okviru obaveznog kolegija Organizacijska psihologija.
U ovo doba krize, na koji način psiholozi mogu doprinijeti unaprjeđenju poslovanja tvrtke?

Kao i u doba prije krize, psiholozi u tvrtkama obično su zaposleni u odjelima ljudskih potencijala, unutar kojih brinu o zaposlenicima, od njihova ulaska u tvrtku (odabira pravog kandidata), motivacije, praćenja radnog učinka, obrazovanja i razvoja, do pomoći u svladavanju raznih profesionalnih, pa i privatnih poteškoća. Njihova funkcija je savjetodavna i u odnosu na menadžment i u odnosu na zaposlenike. Psiholog recimo može sugerirati menadžmentu koji zaposlenik ima najbolji potencijal za unapređenje na neku rukovodeću funkciju, a u doba krize kada su takve odluke limitirane, može sugerirati i alternativne, nematerijalne načine motiviranja. Psiholog je dakle spona između zaposlenika i menadžmenta i upravo on/ona nerijetko prvi doznaje informacije o potrebama zaposlenika, stupnju njihova (ne)zadovoljstva, organizacijskoj klimi i slično.

Sve je više mladih koji se odlučuju ući u poduzetničke vode, pa se postavlja pitanje na koji način psiholozi mogu pomoći poduzetniku početniku?

Psihologija poduzetništva kao grana psihologije, iako vrlo razvijena vani, kod nas je tek u povojima. Jedno od njenih ključnih pitanja dugi niz godina, bilo je tko je uspješan poduzetnik, odnosno koje ga karakteristike izdvajaju od ostalih profesionalnih skupina. Iako niti danas ne postoji konačan ili fiksan popis takvih osobina, poznato je da neke od njih čine važan preduvjet ulaska u poduzetništvo. U tom smislu psiholozi mogu imati ulogu savjetnika, tj. osobe koja će potencijalnom poduzetniku ponuditi uvid u to koje su specifičnosti poduzetničkog načina doživljavanja i ponašanja, te pružiti priliku osobi da sama sebe procijeni na odgovarajućim upitnicima poduzetničkih sklonosti.

Koje su to osobine tipične za poduzetnike?

U istraživanjima ovog područja najčešće se izdvajaju psihološke karakteristike poput visokog motiva za postignućem (visoka ambicioznost, predanost, upornost..), unutarnjeg lokusa kontrole (vjerovanje da sami možemo kontrolirati događanja u našem životu), tolerancije na neizvjesnost (podnošenje nejasnih, nepredvidivih situacija), sklonosti riziku (tj. dobra procjena toga što jest a što nije rizično ulaganje), kreativnosti te poduzetničke samoefikasnosti (uverenje da smo sposobni osnovati uspješno poduzeće). Sve te karakteristike čine značajan preduvjet ulaska u poduzetništvo, ali nisu njegova garancija, niti garancija kasnije uspješnosti tvrtke. Odnosno, pored pitanja tko je osoba koja postaje poduzetnikom, važno je i s kakvom idejom, na kakvom tržištu, s kakvim resursima... Uspjeh u poduzetništvu odredit će specifična kombinacija osobnih i okolinskih faktora, pri čemu će u doba krize, čak i važniji biti okolinski faktori.
U kojoj mjeri je zastupljena edukacija iz psihologije poduzetništva u srednjim školama, fakultetima, veleučilištima i sl.?

Iako u ekonomskim srednjim školama i na fakultetima postoje predmeti s područja poduzetništva, vrlo malo ili nimalo sadržaja posvećeno je psihologiji poduzetništva, odnosno sustavnoj analizi psiholoških karakteristika poduzetnika. U novije vrijeme pojedini studiji uvode i takve kolegije, ali to su još uvijek izuzeci.
Koja je Vaša preporuka za sve one koji ulaze u svijet poduzetništva?

Prije svega, dobra procjena situacije - što uključuje procjenu tržišta, svojih materijalnih i nematerijalnih resursa i vlastite poslovne ideje. U literaturi se često navodi kako poduzetnik treba biti „majstor svih zanata". Za razliku od ostalih profesionalnih skupina, on/ona treba biti ekspert ne samo u svojoj djelatnosti, već imati i širok spektar poslovnih znanja i vještina s područja ekonomije, marketinga, menadžmenta, financija, psihologije itd. U tom smislu formalna edukacija s područja poduzetništva uvelike pomaže. Mnogi pojedinci naime, nekritički ulaze u poduzetništvo, s mišlju da je dovoljno imati dobru poslovnu ideju. Potom, tu je i procjena samog sebe i svojih psiholoških resursa - jesam li spreman na stalni prekovremeni rad, na neizvjesnost i na stres. Poduzetništvo je posao 24/7 i često prođu godine prije nego se osjete opipljivi rezultati.

Izvor: PSIHOportal / Zoran Šimić

 

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Čet, 18. 10. 2018 05:40