25GKHP - predstavljamo pozvane predavače - dr. Jan Willem van Prooijen

Dr Jan-Willem van Prooijen stekao je doktorat znanosti 2002. godine na Sveučilištu u Leidenu s tezom o aspektima grupne dinamike kod proceduralne pravde. U međuvremenu je postao docent na Odjelu za socijalnu psihologiju na Vrije Universitaet u Amsterdamu 2001. godine, te izvanredni profesor 2007. godine na istom odjelu (koji se, zbog reorganizacije fakulteta, sada naziva Odjel za eksperimentalnu i primijenjenu psihologiju). Godine 2011. počeo je raditi jednom tjedno na institutu za kriminološka istraživanja, Nizozemskom institutu za proučavanje kriminala i provedbe zakona.
Dr. van Prooijen dobio je 2006. godine nagradu Međunarodnog društva za istraživanje pravde za rana postignuća u karijeri, kao i sredstva za istraživanje iz više izvora, uključujući Nizozemski savjet za istraživanja (NWO) i ERC. Bio je urednik triju knjiga, te suradni urednik časopisa European Journal of Social Psychology, a sada je suradni urednik časopisa Personality and Social Psychology Bulletin i Social Justice Research. Od srpnja 2016. godine predsjednik je Međunarodnog društva za istraživanje pravde.

Aktualna istraživanja dr. van Prooijena usmjerena su na široke i međusobno povezane teme društvene nepravde, vjerovanja u teorije zavjere i ideološkog ekstremizma. Proučavanju ovih tema pristupa iz perspektive različitih disciplina (tj. socijalne i organizacijske psihologije, često u suradnji s kriminolozima ili politolozima) i metoda (tj. laboratorijskim eksperimentima, kvazi-eksperimentima, upitničkim istraživanjima, pregledima literature).

Representative publications (books):
Van Prooijen, J.-W., & Van Lange, P. A. M. (Eds.) (2016). Cheating, corruption, and concealment: The roots of dishonesty. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
Van Prooijen, J.-W., & Van Lange, P. A. M. (Eds.) (2014). Power, politics, and paranoia: Why people are suspicious of their leaders. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
Van Prooijen, J.-W., Renes, R.-J., Derks, B., Stel, M., & Vliek, M. (Eds.) (2010). Jaarboek sociale psychologie 2009. ASPO Pers, Nederland.

Sažetak pozvanog predavanja:

Vjerovanje u teorije zavjere

Tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine svjedočili smo bujanju teorija zavjere: Obama nije rođen u SAD-u, klimatske promjene su prijevara od strane Kineza, a Clintonova fondacija je jedna od najkorumpiranijih organizacija u suvremenoj političkoj povijesti. Teorije zavjere nerijetko se javljaju i na organizacijskoj mikro-razini jer zaposlenici često izražavaju mišljenje da menadžeri kuju zavjere s lošim namjerama. Mnoge studije, u kojima su sudjelovali reprezentativni nacionalni uzorci iz različitih zemalja, pokazuju da je vjerovanje u teorije zavjere iznenađujuće prevalentan društveni fenomen. Osim toga, teorije zavjere nisu nužno bezazlene, jer odražavaju duboko ukorijenjene osjećaje nepravde i sumnje, često pothranjujući štetno ponašanje u smislu zdravlja, građanskih vrlina i agresije.
Zašto su vjerovanja u zavjere tako raširena? U ovom izlaganju bavit ću se pitanjem zašto su mnogi obični građani skloni vjerovanju u teorije zavjere, naročito pod neizvjesnim i zastrašujućim okolnostima. Posebno ću argumentirati da vjerovanje u teorije zavjere ima korijen u osnovnoj kognitivnoj tendenciji ljudi da traže obrasce, koju aktiviraju osjećaji nesigurnosti i straha. Nadalje, postoji socijalna dimenzija teorija zavjere, budući da stresne društvene okolnosti samo stimuliraju vjerovanja u zavjere onda kad su ljudi iskreno zabrinuti za grupu koja je izložena prijetnji. Ovi bazični psihološki procesi imaju bitne implikacije za ideološka vjerovanja ljudi u obliku polarizacije i političkog ekstremizma. Na kraju svog izlaganja govorit ću o načinima reduciranja vjerovanja o zavjeri. Protivno stajalištu da su vjerovanja u zavjere patološka, moj je zaključak da su teorije zavjere među normalnim građanima česte jer su rezultat pojačavanja uobičajenih socijalno-psiholoških procesa u stresnim situacijama.
Komentiraj...
natrag na vrh ▲
Čet, 17. 08. 2017 19:22