25GKHP - predstavljamo pozvane predavače - prof. Dominic Abrams

Dominic Abrams je profesor socijalne psihologije i voditelj Centra za proučavanje grupnih procesa na Sveučilištu u Kentu. Njegova istraživanja bave se svim aspektima odnosa između različitih društvenih grupa i ponašanjem grupa općenito. Ima veliko iskustvo u područjima jednakosti i ljudskih prava, predrasuda, diskriminacije, socijalnih stavova i socijalnih promjena tijekom života. Njegovo stručno znanje i iskustvo pokrivaju područja socijalne i razvojne psihologije, te gerontologije, kao i korištenje velikog raspona metoda, od laboratorijskih i terenskih eksperimenata do nacionalnih i međunarodnih istraživanja.

Profesor Adams usko surađuje i s dobrotvornim sektorom (posebno s Age UK, Trustom Anne Frank i People United) i s vladinim odjelima (DWP, CLG) kao i s Odborom za jednakost i ljudska prava na razvoju i procjeni intervencija za smanjenje predrasuda i diskriminacije. Autor je i koautor preko 200 radova i brojnih knjiga o grupama, identitetu i socijalnoj inkluziji, te je urednik časopisa Group Processes and Intergroup Relations. Član je nekoliko stručnih društava i dobitnik nagrade predsjednika Britanskog psihološkog društva za istaknuti doprinos psihologiji. Jedini je psiholog izvan Amerike koji je izabran za predsjednika Sekcije 9 Američke psihološke asocijacije (Društva za psihologijsko proučavanje društvenih tema), kao i dobitnik njegove nagrade za izuzetni doprinos.

Profesor Abrams je osnivač Akademije društvenih znanosti, a jedan od njegovih prvih zadataka bilo je predsjedavanje odborom koji je ujedinio sva različita znanstvena udruženja. Nedavno je postao dopredsjednik za društvene znanosti Britanske akademije, gdje mu je uloga povezati i privući stručnjake iz cijeloga niza disciplina.

Sažetak pozvanog predavanja:

U ravnoteži? Psihologija, ljudska prava i socijalna pravda

Jesu li univerzalna ljudska prava zaista univerzalna? Jesu li zasnovana na zajedničkim načelima i vrijednostima? Vlade i pojedinci često daju prednost pravima određenih grupa na račun drugih, ili aktivno isključuju neke grupe iz određenih prava i sloboda. To sugerira da se oko tih prava stalno iznova pregovara te ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će čak i najslobodoumniji ljudi poštovati načela kao što su jednakost i sloboda. Pitanje koje se postavlja istraživačima nije koja prava prevladavaju već kada i zašto prevladavaju različita prava? U ovom predavanju usredotočit ću se na ulogu grupnih i međugrupnih procesa u stvaranju moralnog relativizma. Opisat ću nalaze iz različitih arhivskih izvora, nacionalnih i internacionalnih istraživanja predrasuda te laboratorijskih eksperimentalnih istraživanja prosocijalnosti i reakcija na korupciju.
Komentiraj...
natrag na vrh ▲
Sub, 21. 10. 2017 10:27