O FB akciji u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja - piše studentica Snježana Grgić

Možda ste uočili da su tijekom utorka, među svakodnevicom plavo bijelih Facebook zidova, ponegdje nicale objave o omiljenim strategijama suočavanja s intenzivnim emocijama i stresom vaših prijatelja. Možda ste se i same uključili/e i podijelile jednu ili više svojih strategija. U tom slučaju, vjerojatno ste primijetili da nije slučajno da se takvo što pojavilo baš u utorak. Naime, 10.10.2017. obilježavao se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje je stanje dobrobiti osoba, što uključuje realiziranje vlastitog potencijala, sposobnost suočavanja sa stresom, produktivnog rada i doprinosa zajednici. Sastavni dio života osobe sa očuvanim mentalnim/psihičkim zdravljem obuhvaća i proživljavanje teških trenutaka, osjećanje intenzivnih emocija te doživljavanje stresa, nakon čega se takve osobe oporave i u mogućnosti su voditi ispunjen život. Nemalo nas nalaza istraživanja uči kako je psihičko, tjelesno i socijalno funkcioniranje pod utjecajem načina suočavanja sa stresom i emocijama. Prema Lazarusu i Folkman (2004) strategije suočavanja sa stresom se odnose na kognicije i ponašanja koje osoba primjenjuje u interakciji sa okolinom, kako bi se prilagodila na životne uvjete koje percipira stresnima. Emocionalna regulacija odnosi se na skup procesa pomoću kojih osoba pokušava utjecati na započinjanje, održavanje ili smanjivanje pozitivnih i negativnih emocija kao odgovor na promjenjivu okolinu (Gros, 1998a; Parrott, 1993; sve prema Chambers, Gullone i Allen, 2009).
Ponukana ovakvim saznanjima pokrenuta je akcija na Facebooku kojoj je cilj bio potaknuti ljude da, na Svjetski dan mentalnog zdravlja, barem na trenutak, u središte pažnje, postave vlastite načine suočavanja sa intenzivnim emocijama i stresom.
Ono što je bilo potrebno je napisati javni Facebook status „Moja omiljena strategija suočavanja sa intenzivnim emocijama/stresom je ________“ uz hashtag #HPDMentalnoZdravlje2017, prema kojemu su javno objavljene strategije pronađene i zabilježene.
Moguće da je konstrukcija rečenice sudionike uglavnom usmjerila na različite načine suočavanja s emocijama, izbjegavanje negativnih emocija i davanja općenitijih odgovora, a manje na suočavanje sa stresnim događajima. No, ovom inicijativom nije se željelo znanstveno pristupiti različitim strategijama, već potaknuti ljude na razmišljanje, ohrabriti ih na dijeljenje i razgovor, podići svijest da se svi ponekad suočavamo sa intenzivnim emocijama i stresom te da postoje strategije pomoću kojih si, u takvim trenutcima, možemo pomoći. Srcu su mi prirasle rečenice koje sam zbog ove akcije imala priliku čuti „Razmišljao/la sam o svojim strategijama“ „Znaš, moja strategija je najbolja kada...„ „Razgovarala sam sa rođakinjom nakon što smo shvatile da imamo istu strategiju.“
Pročitavši dostupne statuse i čuvši dio komentara usudit ću se zaključiti da je ideja ove akcije ispunjena.

Neizostavna, od studentskih dana učena, korisna navika psihologa i psihologinja, je pisanje izvještaja. Razumljivo je stoga, i ovom prilikom predstaviti pregled objavljivanih statusa, komentara, asocijacija.
Naglasit ću da dosta objava mojih prijatelja_ica nije bio javan, pa pretpostavljam da postoje i druge, ne javne objave, koje nisam mogla vidjeti, unatoč hashtag-u.
Sa mojeg Facebook profila vidljive su strategije 141 osobe. Objavljene strategije se otprilike mogu razvrstati u nekoliko kategorija, koje nisu striktno odijeljene te pojedina strategija može pripadati u više kategorija.
22 strategije su se odnosile na TRAŽENJE EMOCIONALNE PODRŠKE (npr. druženje sa životinjama, grljenje, visoko zastupljenija je bila razgovor sa bližnjima). Emocionalna podrška može ispuniti funkciju povjerenja, intimnosti, privrženosti i podizanja vrijednosti te podržati samopoštovanje.
Mnoštvo strategija suočavanja, točnije 43, su vezane uz TJELESNU AKTIVNOST I VJEŽBU (npr. treniranje, vožnja biciklom, plivanje, hodanje, planinarenje, čišćenje). Ovakve aktivnosti mogu biti povezane sa dezangažiranjem od problema, pokušajem smanjivanja izazvane emocije, kao i opuštanjem.
36 strategija je bilo usmjereno na OPUŠTANJE (npr. vrijeme provedeno u prirodi, duboko disanje, joga, meditacija, tuširanje).
Čak 80 strategija je većinom bilo usmjereno na IZBJEGAVANJE (npr. korištenje humora, seks) i DEZANGAŽMAN (npr. slušanje glazbe, čitanje, gledanje filmova i serija, spavanje). Često spomenuta strategija je slušanje glazbe, a povezana je sa poboljšanjem raspoloženja, distrakcijom i relaksacijom.
U izbjegavanje su ubrojena i NEZDRAVA ZDRAVSTVENA PONAŠANJA (npr. konzumacija hrane i alkohola). Alkohol je također jedna od spominjanijih strategija. Društveno je prihvaćen u Hrvatskoj, ali je često i sredstvo ovisnosti. Ima dvojako djelovanje, pa u početku stimulira organizam, umanjuje anksioznost i potiče pozitivno raspoloženje, dok kasnije ima depresivni učinak. Rizično pijenje i dugoročna uporaba alkohola mogu dovesti do niza psihičkih, fizioloških i socijalnih teškoća, zbog čega se, u takvim slučajevima, potiče traženje psihološke i medicinske pomoći.
Navedene su i raznorazne KREATIVE strategije, njih čak 39 (npr. plesanje, pjevanje, pisanje, kuhanje, vrtlarenje, sviranje, izrada origamija, crtanje).
8 navedenih strategija bilo je usmjereno na IZRAŽAVANJE EMOCIJA (npr. vikanje, plakanje, psovanje, svađanje).
Manji broj strategija je bio usmjeren na RAST I RAZVOJ (npr. zahvalnost, pozitivno razmišljanje) i PROBLEMU USMJERENO SUOČAVANJE (npr. suočavanje s emocijama i stresom, rješavanje problema u malim koracima, odlazak na psihoterapiju).
Puno ljudi navodilo je kombinaciju većeg broja strategija suočavanja, a neke osobe su pisale strategije od kojih su neke možda više, a neke manje efikasne, poput USMJERAVANJA NA NEGATIVNE MISLI I EMOCIJE (npr. očajavanje, razmišljanje o besmislenosti života). Primjena takvih strategija češća je kod problema koje osobe procjenjuju da su izvan njihove kontrole. Ukoliko su takve strategije učestale, bilo bi dobro potražiti psihološku pomoć i podršku.

Nezahvalno je govoriti o učinkovitim i neučinkovitim, dobrim i lošim strategijama suočavanja. Strategija koja pozitivno djeluje na psihološko zdravlje u jednoj situaciji, može negativno djelovati na psihološko zdravlje u drugoj situaciji i obrnuto. Koliko je strategija uspješna ovisi o tome koliko je ona prikladna situaciji. Ono što se dobiva u istraživanjima je da suočavanja usmjerena na problem u većem broju slučaja imaju pozitivne učinke na psihičku dobrobit, nego suočavanja usmjerena na emocije i na izbjegavanje. Ipak, suočavanje usmjereno na problem neće biti učinkovito u situacijama koje se ne mogu kontrolirati. Suočavanje izbjegavanjem je u većem broju slučajeva povezano sa nižom psihičkom prilagodbom.

Udruga za mentalno zdravlje (Mental Health Foundation, 2017) objavila je brošuru sa praktičnim savjetima kako se brinuti o svojem mentalnom zdravlju, koji su povezani sa navođenim strategijama suočavanja, a uključuju: (1) razgovor o vlastitim emocijama, (2) redovitu tjelovježba, (3) zdravu prehrana, (4) razumno pijenje, (5) održavanje komunikacije, (6) traženje pomoći, (7) odmor, (8) bavljenje aktivnošću u kojoj smo dobri, (9) prihvaćanje samoga sebe i (10) brigu za druge.

Na kraju mi samo preostaje reći – hvala svima koji ste podržali ovu akciju, javno i nejavno, glasno i tiho, svakako poticajno jer bi bez podrške bilo neostvarivo.
Pozdravljam vas u želji da će se kotačić misli o mentalnom zdravlju, poguran desetim listopadom, nastaviti kotrljati i kroz buduće dane,

studentica psihologije :D

LITERATURA
Begić, D. (2011). Psihopatologija: drugo, dopunjeno i obnovljeno izdanje. Zagreb: Medicinska naklada.
Chambers, R., Gullone, E. i Allen, N.B. (2009). Mindful emotion regulation: An integrative review. Clinical psychology review, 29(6), 560-572.
Hudek-Knežević, J. i Kardum, I. (2006). Psihosocijalne odrednice tjelesnog zdravlja: I. Stres i tjelesno zdravlje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lazarus, R.S. i Folkman, S. (2004). Stres, procjena i suočavanje. Jastrebarsko: Naklada Slap
Mental Health Foundation (2017). How to... look after your mental health. Preuzeto 12. listopada, 2017, sa https://www.mentalhealth.org.uk/publications/how-to-mental-health
Saarikallio, S. (2011). Music as emotional self-regulation throughout adulthood. Psychology of music, 39(3), 307-327.
Sveučilišni savjetovališni centar Sveučilišta u Rijeci – Psihološko savjetovalište (2007). Psihičko zdravlje. Preuzeto 12. listopada, 2017, sa http://www.ssc.uniri.hr/files/Psihiko_zdravlje.pdf
WHO (2014). Mental health: a state of well-being. Preuzeto 12. listopada, 2017, sa http://www.who.int/features/factfiles/mental_health/en/
Komentiraj...
natrag na vrh ▲
Sub, 16. 12. 2017 10:11