Prof. Dževdet Hadžiselimović - promišljanje i preporuka

Prof. Dževdet Hadžiselimović, doajen hrvatske ekološke psihologije poslao nam je svoja promišljanja i preporuke. Donosimo ih u nastavku teksta:

Sve je manje vjerojatnosti da naša civilizacija demontirati postojeći način života, razorna ekonomija rasta ubrzava klimatske promjene i tako ugrožava novorođenu djecu. Vrijeme je za odricanje da usporimo klimatske promjene. Jadna naša civilizacija, nije spremna da se odrekne ničeg pa ni suvišnih putovanja i turizma. Dapače, imamo i ministra turizma, koji se o razvoju turizma i izgradnji novih turističkih kapaciteta, koji zjapiti prazni. A Greta, živjet još dugo na ovome svijetu zahvaćenom ubrzanim klimatskim promjenama. I naše Ministarstvo za demografsku obnovu? Problem je klimatskoj nepismenosti i onih koji bi morali biti: vlada (o premijeru da ne govorimo, ima ministra obrane koji u ovoj situaciji nabavljao skupe avione i ministricu za školstvo, u kojoj uopće ne govori o klimatskim promjenama, nazvala "školom za život", sabor, kandidati/nje predsjednicu/ka Republike, (K. G. Kitarević, onakva kakva je, pomiruje i klimatske promjene i gospodarski rast od 5%), sindikalni vođe, nastavnici, građani. (O tome kako najbrže klimatski opismeniti građane: za vrijeme prognoza vremena.)
Citiram iz moje knjige, str. 28, za uznapredovale klimatske promjene davne 2011., kad je taj dio pisan:
Budući da je odnos naše psihologije prema klimatskim promjenama takav kakav jest, vrijedilo bi za početak razmotriti i ove mogućnosti:
• Hrvatsko psihološko društvo, slično nekim psihološkim društvima u svijetu, trebalo bi odrediti i napisati svoja stajališta prema klimatskim promjenama te s njima upoznati svoje članstvo.
• Jedna od konferencija HPD-a mogla bi za svoju glavnu temu imati psihologiju klimatskih promjena. I naredne konferencije mogle bi u najavljenim temama ostvariti možda i iznenađujuće uvide ako ih povežu s klimatskim promjenama.
• Započeti istraživanja različitih problema povezanih s klimatskim promjenama te uznastojati da se programi edukacije (odsjeci za psihologiju, regionalna društva psihologa) inoviraju usvajanjem klimatske pismenosti i psihologije klimatskih promjena.
• Nakladnici psihologijske literature mogli bi u svoje planove unijeti i izdavanje knjiga iz domene psihologije klimatskih promjena.
• Mrežne stranice HPD-a mogle bi imati različite informacije, brošure, naputke i slične publikacije koje bi služile kako motiviranju čitatelja na ublažavanje klimatskih promjena tako i adaptiranju na njih i druge nepogode. 

Evo prijedloga: Psihologija i klimatske promjene, da se vidi tko što može učiniti u ovoj složenoj situaciji. Koleg/ic/e psiholog/inje/zi ignoriraju ovaj problem. Može ih se i razumjeti: ili su majke i očevi, poneki djedovi i bake.
U siječnju iduće godine navršavam 80 godina, bitnije od toga da bolujem od parkinsonove bolesti, imam poteškoće govoru... Na mene treba računati, nažalost. Nadam se da neću biti u invalidskim kolicima na mojoj dodjeli počasnog doktorata Sveučilišta u Puli (Dan Sveučilišta, 16.04.2020.).
natrag na vrh ▲
Sub, 07. 12. 2019 15:50