2. međunarodni simpozij psihologije sporta uspješno održan u Zagrebu

U suorganizaciji Kineziološkog fakulteta, Odjela za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u zagrebu, Hrvatskog psihološkog društva (HPD) Hrvatske psihološke komore (HPK) 15. i 16. svibnja 2015. održana su dva događaja važna za psihologiju sporta u Hrvatskoj.
15. svibnja 2015. održana je edukacija za psihologe koji već rade ili su zainteresirani za rad u području psihologije sporta i studente psihologije pod nazivom Intervention Techniques for 21st Century Sport and Exercise Psychology koju je održao prof. dr. Costas Karagheorghis, sportski psiholog i predavač na Sveučilištu Brunel u Londonu kojoj je prisustvovalo 78 sudionika. Edukacija je bila koncipirana kroz tri tematska bloka, a provedena je kao aplikativna iskustvena radionica koja je ponudila pregled niza različitih tehnika za jačanje samopouzdanja i smanjenje anksioznosti koje se koriste u procesu psihološke pripreme sportaša te tehnika za oblikovanje prednatjecateljske rutine sportaša. Pri tom je poseban naglasak stavljen na korištenje glazbe u okviru ovih tehnika, s ciljem motivacije, regulacije pobuđenosti i koncentracije sportaša, ali i vježbača rekreativaca. Sudionici su dobili korisne informacije o tome kako analizirati glazbu s aspekta psiholoških zahtjeva, te kako glazbu koristiti, birati i kombinirati s ostalim tehnikama s ciljem što kvalitetnije prednatjecateljske i natjecateljske pripreme te postizanja optimalnog psihološkog stanja sportaša/vježbača. Korištenje glazbe u sportu i istraživanja ove tematike uža su specijalnost predavača koji je pionir u ovom području. Prof. dr.sc. Costas Karagheorghis autor je teorijskog modela koji objašnjava fenomen glazbe u sportu i vježbanju te je svojim istraživanjima u posljednjih 15 godina stekao svjetsku reputaciju u području psihologije sporta i vježbanja.
16. svibnja 2015. održan je 2. međunarodni simpozij psihologije sporta pod nazivom: "S psihologijom sporta – bolje, brže, više, jače!". Simpozij je održan kroz 11 pozvanih predavanja s odabranim temama koje je održalo 8 međunarodnih (iz Velike Britanije, Italije, Slovačke, Slovenije; Srbije i BiH), te 3 domaća predavača (letak s programom simpozija i kratkim CV predavača u prilogu). Simpoziju je nazočilo 110 sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Stručni predavači i pažljivo odabrane teme simpozija privukle su veliki broj zainteresiranih stručnjaka iz različitih područja, pa su se u publici našli studenti psihologije i kineziologije, kineziolozi, psiholozi, treneri, sportaši, roditelji sportaša i novinari. Simpozij je održan u dva bloka, prvi dio predavanja bio je na engleskom, a drugi na hrvatskom jeziku. Teme su bile različite, svaka s osvrtom na praksu i rad sa sportašima. Zaključci simpozija potvrđuju iskustvo iz prakse, a to je da sve veći broj sportaša i trenera traži i treba usluge sportskih psihologa te da u tom procesu još uvijek nema adekvatne potpore krovnih institucija. U budućnosti, djelovanje sportskih psihologa trebalo bi u većoj mjeri biti usmjereno na sve sudionike sportskog procesa. Osim vrhunskim i perspektivnim sportašima, posebnu pažnju potrebno je posvetiti djeci i mladima, a istaknuto je i područje rekreativnog sporta i vježbanja kao novo područje koje otvara značajne mogućnosti rada sportskim psiholozima. Prezentacijom znanstvenih istraživanja i iskustava iz prakse, psiholozi su pozvani da se uključe u područje psihologije sporta i vježbanja te da svojim radom aktivno doprinesu pronalasku i načina kako da sport 21. stoljeća učine što privlačnijim, adrenalinski uzbudljivijim okruženjem u kojem će osobe različite životne dobi moći crpiti mnoštvo informacija o vlastitoj kompetentnosti te ostvariti brojne zdravstvene dobrobiti. To je moguće realizirati približavanjem sporta suvremenoj digitalnoj tenologiji, kroz metodologiju i tehnologiju treninga, ali i kroz unapređenje načina rada sportskih kadrova, poglavito trenera, koji će specifičnim pristupima i ciljanom komunikacijom omogućiti ostvarenje sportskih rezultata, ali i zadovoljenje nekih od osnovnih potreba mladih sportaša – kao što su potreba za kompetentnošću, kontrolom i
samokontrolom, kao preduvjeta sportske izvrsnosti. Spomenuti su događaji bili medijski popraćeni i značajno su doprinjeli promociji psihologije sporta u Hrvatskoj te još jednom potvrdili pozitivna iskustva uključivanja sportskih psihologa u rad sa
sportašima na svim razinama, o čemu svjedoče znanstvena istraživanja, ali i brojna iskustva iz prakse, kako inozemnih i domaćih sportaša, sportskih psihologa i trenera. Kineziološki fakultet još se jednom pokazao važnim partnerom koji prepoznaje i prati suvremene trendove u okviru sportske znanosti i svakodnevne sportske prakse suvremenog sporta. Zbog velikog interesa i pozitivnih iskustava koja su obilježila opisane događaje u čiju se organizaciju ove godine uključio i Odjel za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, vjerujemo da će organizacija ovakvog stručno-znanstvenog događaja
postati tradicionalna te da će i dalje doprinositi promociji strukei umrežavanju sportskih psihologa s  kolegama iz Europe, te na taj način pomoći unapređenju rada psihologa u području psihologije sporta i vježbanja.

Predsjednica Programskog i
Organizacijskog odbora
Dr. sc. Renata Barić, izv. prof.
natrag na vrh ▲
Sri, 17. 07. 2019 15:16