ZAPISNIK S 41. SASTANKA SEKCIJE ZA ŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HPD-a i
ŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA PSIHOLOGA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ZAGREB, ZAGREBAČKE, KARLOVAČKE I SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
Sastanak je održan 18. listopada 2013. godine u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga u Zagrebu od 9,30 do 13,30 sati.
Bilo je nazočno 140 psihologa.
Dnevni red:
1. „STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE" – prilog javnoj raspravi – predavanje: dr. sc. PETAR BEZINOVIĆ, Institut za društvena istraživanja, i suradnici
2. EDUKACIJE I POSLOVI ŠKOLSKIH PSIHOLOGA TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE – moderator: TEODORA DUBROVIĆ, prof., viša savjetnica za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije, Agencija za odgoj i obrazovanje
3. Različito
Ad. 1.
Dr. sc. Petar Bezinović predstavio je prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Cjeloviti prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pokriva područja (1) cjeloživotnog učenja, (2) ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, (3) visokog obrazovanja, (4) obrazovanja odraslih te (5) znanosti i tehnologije.
Strategija se veže uz Strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju i novi strateški okvir Europske komisije za obrazovanje (Rethinking Education, 2012.). U skladu s ovim strateškim okvirima posebno se nastoji osnažiti usvajanje i podržavanje koncepta cjeloživotnog učenja, unaprjeđivanje kvalitete i djelotvornosti obrazovanja i osposobljavanja, promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnog građanstva te osnaživanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja.
Predložena vizija odgoja i obrazovanja u središte procesa stavlja dijete/učenika kojemu sustav odgoja i obrazovanja osigurava najbolje moguće uvjete i podršku za uspješno učenje i cjelovit osobni razvoj. Promovira se odgoj i obrazovanje koje aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog djeteta i mlade osobe, promiče društvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snažno pridonosi društvenom i gospodarskom razvitku zemlje. Teži se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobi omogućava stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za uspješan život u suvremenom društvu.
Sustav odgoja i obrazovanja se vidi kao koherentna cjelina u kojoj svi sudionici i ustanove - dječji vrtići, osnovne škole, gimnazije, strukovne i umjetničke škole i učenički domovi – dobivaju odgovarajuću podršku, imaju visok stupanj autonomije, ali i preuzimaju značajnu odgovornost za kvalitetu i ishode svog rada.
Strategija se usmjerava na sedam razvojnih područja:
1. Cjelovitu kurikularnu reformu koja uključuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja;
2. Promjenu strukture odgoja i obrazovanja (devetogodišnja osnovan škola);
3. Podizanje društvenog ugleda i kvalitete rada učitelja;
4. Unaprjeđivanje kvalitete rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama;
5. Osiguranje cjelovitog sustava podrške djeci i učenicima;
6. Osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno obrazovnih ustanova;
7. Sustavno osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja.
Na Okruglom stolu fokusirat ćemo se na poglavlje o ranom i predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju u kojemu psiholozi najviše djeluju. Ovo poglavlje sadrži smjernice za preobrazbu i trajno unaprjeđivanje sustava odgoja i obrazovanja kao nositelja razvoja ljudskih potencijala. Polazište za razradu strategije je bila analiza postojećeg stanja u sustavu na osnovi koje su definirana prioritetna područja razvoja, specifični strateški ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje.
Nakon predavanja sudionici su podijeljeni u grupe unutar kojih se raspravljalo o pojedinim poglavljima prijedloga Strategije. Zaključci rasprava prvo su se iznosili u manjim grupama, a zatim su Petar Bezinović i suradnici predstavili zaključke svim sudionicima. Neki od zaključaka bili su da: mjere navedene u Strategiji potrebno je konkretizirati; školski psiholozi imaju potrebu za mjernim instrumentima; u učiteljskim profesijama nedostaju generičke kompetencije; postoji potreba za inicijalnom selekcijom za učiteljsku profesiju i standardizaciju tog procesa; postoji potreba za stvaranjem mreže škola; pitanje je izvodljivosti uvođenja cjelodnevne nastave na razini cijelog sustava; vezano za samovrednovanje postoji potreba za sustavom vanjske podrške, umrežavanjem škola, uparivanjem samovrednovanja i vanjskog vrednovanja te vanjskim vrednovanjem obrazovnih ishoda; trebalo bi napraviti pregled ovlasti pojedinih vijeća, institucija i agencija u strategiji; kod izrade kurikuluma trebali bi u podjednakom omjeru biti zastupljeni stručnjaci iz prakse i Agencije; u Strategiji bi trebalo predvidjeti vrijeme i sustav pripreme za promjene.
Cjelovit popis zaključaka ove rasprave i grupnog rada priprema su za okrugli stol koji će se održati na 21. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa.
Ad. 2.
Viša savjetnica Teodora Dubrović predstavila je plan stručnog usavršavanja za 2014. godinu.
U travnju će biti organiziran Državni skup za psihologe iz sustava obrazovanja pod naslovom „Kompetencije i ishodi učenja u područjima rada psihologa u sustavu odgoja i obrazovanja". Cilj državnog skupa je poticanje stručne povezanosti i rada psihologa na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja te primjena kurikularnog pristupa u područjima rada psihologa. Ovo je prvi državni skup psihologa koji rade u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.
Stručni skupovi za pripravnike i mentore sastoje se od dva dijela: opći i regulativni dio, pismenost te dio koji vode savjetnici i biti će organiziran u veljači, kolovozu, rujnu i listopadu.
U planu su usavršavanja vezana za zdravstveni odgoj na temu „Psihološki i spolni razvoj djece i mladih", a održat će se u ožujku u Zagrebu i Splitu.
U listopadu se planira usavršavanje na temu „E-učenje" s ciljem izrade zajedničke platforme za učenje.
22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa biti će posvećena području odgoja i obrazovanja, naslova „Kako obrazovanju dodati boje? Uloga i izazovi psihologa". Konferencija će se održati u Rovinju početkom studenog.
Zapisničarka:
Anja Rajčević, tajnica Sekcije za školsku psihologiju HPD-a
