O emocionalnoj inteligenciji s ekspertom - dr. Vladimir Takšić

O emocionalnoj inteligenciji - govori dr. Vladimir Takšić - prenosimo s Psihoportala.

Emocionalna inteligencija se može unaprijediti. "Prvi čovjek u Hrvata koji se počeo baviti emocionalnom inteligencijom" dr. sc. Vladimir Takšić, za PSIHOportal govori o području koje počinje zauzimati značajno mjesto u suvremenoj psihologiji.

Za pocetak molit cu Vas da posjetiteljima PSIHOportala pojasnite sto je to emocionalna inteligencija (EI) i po cemu se razlikuje od "klasicne" inteligencije?

EI je skup sposobnosti koji uključuje uočavanje, razumijevanje, izražavanje, regulaciju i upravljanje svojim i emocijama drugih ljudi. To je najjednostavnija definicija koja je slična klasičnoj IQ jer uključuje pojam "sposobnosti", a razlika je u kontekstu koji se odnosi na emocije.

Kad vec uspoređujemo s klasičnom inteligencijom, u kojoj mjeri su povezane?

I jedna i druga uključuju sposobnosti, ali osnovno je da EI pripada kristaliziranim inteligencijama koje se razvijaju tijekom života s iskustvom.

Jel to znači da netko može biti jako inteligentan, ali da ima nisku emocionalnu inteligenciju?

Statistički DA, ali postoji pozitivna korelacija između te dvije inteligencije. ona međutim nije visoka, pa se može desiti da pojedinci imaju visoku apstraktnu inteligenciju, a emocionalna i socijalna inteligencija budu jako niske, zato je dobro da se one shvate komplementarno, a ne kao konkurencija jedna drugoj. Često predlažem da se za selekciju kandidata koji moraju raditi u interakciji s drugim ljudima uz klasičnu koriste i testovi EI. Mislim da bi se svi složili da bi mi psiholozi morali imati poprilično visoku EI.

Zbog čega je emocionalna inteligencija važna u životu?

EI je najbitnija za profesije koje rade u socijalnom okruženju, a sva istraživanja pokazuju da je povezana s empatijom i prosocijalnim ponašanjem. Nerealno je i štetno govoriti da je EI bitnija od klasične inteligencije, a pogotovo da prognozira sve ono što klasična inteligencija nije uspjela objasniti.

Spomenuli ste testove koji mjere EI, u kojoj mjeri se oni danas koriste u selekciji kandidata za posao?

Moje je iskustvo da se ne koriste dovoljno. Problema je puno, a jedan od njih je što je to kompleksna sposobnost, a ne postoji jedinstveni točan odgovor. To onda povlači za sobom problem konstrukcije, pa je danas najpoznatiji test EI tzv MSCEIT koji je moguće kupiti samo od specijalizirane firme.Također je veliki problem prijevoda i adaptacije na druge kulture.

Može li se emocionalna inteligencija unaprijediti primjerice nekim vježbama?

Može! kako je to sposobnost koja se razvija kroz iskustvo, moguće je programima koji danas postoje u Svijetu razviti i poboljšati emocionalnu kompetenciju, a naročito se to pokazalo vrijednim kod djece. mi radimo s takvim Programom koji je razvijen na Yale sveučilištu.

Obrađuju li studenti psihologije u okviru svog redovitog školovanja, područje EI?

Na Odsjeku u Rijeci predajem studentima o EI u okviru kolegija Inteligencija i moram reći da su jako zainteresirani za to područje. Također sam predavajući Psihometriju na Odsjeku u Osijeku imao puno zainteresiranih za diplomske radnje iz područja EI. osim toga, u okviru doktorskih studija imao sam nekoliko kandidata iz tog podučja koji su uspješno obranili disertacije, ili ih još pripremaju. Interes u Svijetu je sve veći, jer se područje razvija u svakom pogledu: teorijskom, metodološkom i praktičnom.

Za one koji do sada nisu imali priliku informirati se o EI, što bi ste preporučili kao "uvodno" štivo?

Ako su u pitanju kolege psiholozi, onda danas ima jako puno dobrih stranih knjiga u kojima su provjerene informacije o EI. Za laike uvijek savjetujem Golemana, jer je on uspio znanstvene spoznaje vrlo zanimljivo uspio izložiti običnom čovjeku. Ono što treba izbjegavati su popularne knjižice sa savjetima kako razviti svoju EI u par dana. Samo za kraj, programi razvoja EI traju najmanje godinu dana, najviše zbog složenosti područja koje je prožeto kroz gotovo sve aktivnosti pojedinca.

Na kraju zahvaljujemo Vam na suradnji i molimo da našim posjetiteljima date možda nekoliko savjeta iz područja EI koje mogu primjeniti u svakodnevnom privatnom ili poslovnom okruženju?

Da sad ja ne ispadnem onaj koji piše recepte, ali... uvijek treba početi s otvorenošću za svoje i emocije drugih ljudi. emocije nam pomažu u komunikaciji i treba se potruditi prepoznati ih, razumjeti ih, adekvatno izraziiti, regulirati i upravljati njima, ali kako je to odavno već uočio Aristotel - to nije lako!

Kratka bilješka o autoru:

Vladimir Takšić – redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje je nosilac obaveznih kolegija Teorija mjerenja, Psihometrija, Konstrukcija psihologijskih mjernih instrumentata i Inteligencija, a povremeno i izbornog kolegija Odabrana poglavlja iz metodologije. Gostujući je nastavnik na Odsjecima za psihologiju Umea (Švedska), Zagreb, Ljubljana i Osijek. Bio je sedam godina prodekan za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju. Član je uredništva časopisa Psihološka Obzorja (Ljubljana) i Primenjena psiholgija, a član je American Psychological Association, International Cross Cultural Association, HPD i HPK, a član Science Committee EFPA. Voditelj je bio nekoliko projekata «Razvoj i kroskulturalna provjera konstrukta emocionalne inteligencije» koje financira MZOŠ i EU FP6 Projekta «Mobile base game learning». U posljednje vrijeme najviše se bavi konstrukcijom psihologijskih mjernih instrumenata u području emocionalne inteligencije

Popis značajnijih radova

Takšić, V., Mohorić, T. & Duran, M. (2009). Emotional skills and competence questionnaire (ESCQ) as a self-report measure of emotional intelligence. Psihološka obzorja (Horizons of psychology). 18, 3, 7-21.
Molander, B., Holmström, S. & Takšić, V. (2009). Cross-cultural and sex differences in the Emotional Skills and Competence Questionnaire scales: Challenges of differential item functioning analyses Psihološka obzorja (Horizons of psychology), 18, 3, 82-98.
Avsec, A., Takšić, V. & Mohorić, T. (2009). The Relationship of Trait Emotional Intelligence with the Big Five in Croatian and Slovene University Student Samples. Psihološka obzorja (Horizons of psychology). 18, 3, 99-110.
Takšić, V. i Mohorić, T. (2009). The relation of trait emotional intelligence with positive outcomes in life. U: T. Freire (ur.). Understanding Positive Life. Research and practice on positive Psychology. Lisboa. Climepsi Editores. Str. 277-290.
Catalano, S., Cerniglia, I. & Takšić, V. (2009). L'intelligenza Emotiva. U: S. Catalano & , I. Cerniglia (ur.).Approcci psicometrici alla valutazione della regolazione affettiva. Roma : ARACNE editrice S.r.l., 23-80.
Ivčević, Z., Pillemer, D. B., Wang, Q., Hou, Y., Tang, H., Mohorić, T., & Takšić, V. )2008). When We Feel Good and Bad About Ourselves: Self-Esteem Memories Across Cultures. Memory. 16, 7; 703-711.
Toyota, H., Morita, T. i. Takšić, V. (2007). Development of a Japanese version of the emotional skills and competence questionnaire. Perceptual and Motor Skills, 105 (2): 469-476.
Takšić, V., Mohorić, T. & Duran, M. (2009). Emotional skills and competence questionnaire (ESCQ) as a self-report measure of emotional intelligence. Psihološka obzorja (Horizons of psychology). 18, 3, 7-21.
Molander, B., Holmström, S. & Takšić, V. (2009). Cross-cultural and sex differences in the Emotional Skills and Competence Questionnaire scales: Challenges of differential item functioning analyses Psihološka obzorja (Horizons of psychology), 18, 3, 82-98.
Avsec, A., Takšić, V. & Mohorić, T. (2009). The Relationship of Trait Emotional Intelligence with the Big Five in Croatian and Slovene University Student Samples. Psihološka obzorja (Horizons of psychology). 18, 3, 99-110

PSIHOportal / ZŠ

natrag na vrh ▲
Sri, 17. 07. 2019 14:51