Koliko djeca provode na facebooku i internetu - istraživanje Poliklinike za zaštitu djece

O tome koliko vremena i uz koje rizike naša djeca provode na facebooku i internetu prenosimo s mrežne stranica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.

Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba proveli su ove godine istraživanje o iskustvima i ponašanju djece na Internetu i na društvenoj mreži Facebook, na uzorku od 1489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina, u školama u ruralnim i u urbanim sredinama.
Potvrđeno je ono što smo i očekivali: postoji gotovo potpuna pokrivenost dječje populacije Facebook mrežom. Naime, čak 93% djece ima otvoren Facebook profil, a njih 18% i više njih. Većina ispitane djece, njih 68%, otvorilo je svoj profil prije 13-te godine, koja je granična starost kada je dozvoljeno pristupanje ovoj društvenoj mreži.
U većini obitelji djeci nisu postavljena pravila za korištenje Interneta i Facebooka
Također, prisutnost dječje populacije na Facebooku gotovo je neprekidna, jer 84% njih pregledava svoje profile i postavlja postove na mobitelu, kojeg uvijek nose sa sobom. Svako peto dijete tako na Facebooku provodi i više od tri sata dnevno, a polovica ispitane djece pregledava svoje Facebook profile i za vrijeme nastave.
Ipak, u 78% obitelji djeci nisu postavljena pravila o korištenju Facebooka. Tek 17% djece kaže da takva pravila u njihovoj obitelji postoje te da ih se ona i pridržavaju, a 5% djece priznaje da krše postavljena pravila. S porastom dobi djeteta, roditelji im postavljaju sve manje ograničenja vezana uz korištenje Facebooka, a upravo su djeca u dobi od 15 do 16 godina najugroženija skupina i za činjenje i za doživljavanje vršnjačkog nasilja. Tako obiteljska pravila za korištenje Facebooka nema 93% djece koja čine nasilje putem Facebooka, kao i 88% djece koja nasilje na Facebooku i doživljavaju i čine.
U ukupnom uzorku djece uključene u istraživanje njih 12,1% je doživjelo nasilje na Facebooku, a 9,6% njih ponašalo se nasilno. Analizom skupine djece koja su na bilo koji način uključena u nasilje na Facebooku dobiven je postotak od 44,4% njih koji doživljavaju nasilje, 29,7% koji se ponašaju nasilno te 25,9% djece koji i doživljavaju i čine nasilje na Facebooku.
Za razliku od 70% svojih vršnjaka koji nikada ne bi prihvatili zahtjev za prijateljstvom od strane nepoznatih osoba, to čini svako drugo dijete uključeno u nasilje putem Facebooka. Djeca koja su uključena u nasilje putem Facebooka češće izjavljuju da bi bila spremna otići na susret s nepoznatom osobom koju su upoznali na Facebooku, čemu su najsklonija djeca koja nasilje i doživljavaju i čine. Za razliku od 82% vršnjaka koji nisu uključeni u nasilje putem Facebooka takav susret neprihvatljivim smatra tek 73% djece koje nasilje doživljavaju, 66% djece koja čine nasilje i 50% djece koja nasilje i čine i doživljavaju.
Najrizičnija su djeca koja i doživljavaju i čine nasilje na Facebooku
Pokazalo se da djeca koja su nasilje na Facebooku i čine i doživljavaju imaju najizraženije emocionalne i ponašajne poteškoće: narušenu sliku o sebi, sklonija su anksioznosti i depresivnosti te iskazuju više ljutnje i neprihvatljiviih ponašanja, čak i od djece koja su isključivo počinitelji nasilja putem Facebooka. Anksioznost i depresivnost kod djece koja istovremeno i čine i doživljavaju nasilje na Facebooku izraženija je nego kod one djece koja nasilje na Facebooku isključivo doživljavaju.
Svako peto dijete izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, svako drugo dijete je to doživjelo barem jedan put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo. O svakom četvrtom djetetu su putem Facebooka širili laži, a sedam posto djece priznaje da je to i samo činilo.
Svako šesto dijete navodi da im se neko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima, dok takvo ponašanje priznaje čak 8% djece.
Da je na Facebooku namjerno blokiralo ili isključivalo drugu djecu iz neke grupe s ciljem da ih izolira, priznaje 13% djece. Njih je 3% otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece. Prijetnje je putem Facebooka dobilo 15% djece, dok 7% djece priznaje da je prijetnje upućivalo drugoj djeci.
Djeca teško uspostavljaju kontrolu nad korištenjem Interneta i Facebooka
Naše je istraživanje također pokazalo da djeca koja imaju manju kontrolu nad korištenjem Interneta (primjerice, teže im je otići s Interneta, češće razmišljaju o Internetu kad nisu na njemu, više zanemaruju svoje obveze zbog Interneta...) imaju lošiju sliku o sebi, tjeskobnija su, pokazuju više simptoma depresivnosti te su sklonija neprihvatljivom ponašanju.
Jedno od desetero djece smatra da zbog Interneta zanemaruje svoje svakodnevne obaveze. Istovremeno svako treće dijete misli da bi trebalo manje vremena provoditi na Internetu. Čak 23% djece, dakle skoro svako četvrto dijete uključeno u istraživanje nastavlja koristiti Internet jednakom čestinom, unatoč namjeri da ga manje koriste. Na Internet 15% djece odlazi kad se osjećaju loše, 12% da bi pobjegli od tuge ili neugodnih osjećaja. Zbog prekomjernog korištenja Interneta čak 9% djece ima osjećaj nedostatka sna, a 10% ih se osjeća nemirno i razdražljivo kada ne mogu otići na Internet. Svako šesto dijete nastoji što brže riješiti domaću zadaću da bi moglo što brže na Internet.
Većina djece na Facebooku ima između 300 i 500 prijatelja, a najčešće informacije koje objavljuju na svom profilu su privatne fotografije i poveznice na različite sadržaje. Čak 85% djece na svojim Facebook profilima dijeli puno ime i prezime, 36% e-mail adresu i 31% ime škole. U slučaju da ih nepoznata osoba pozove na sastanak putem Facebooka 18% djece navodi da bi možda pristalo.
26% djece svoje slobodno vrijeme najčešće provodi na Internetu
Unatoč tome, na pitanje kako bi najradije provodili svoje slobodno vrijeme samo 5% djece odgovara da bi ga htjelo provoditi na Internetu, dok bi se ostalih 95% radije družilo s prijateljima ili se bavilo nekom slobodnom aktivnošću.
U stvarnosti zapravo 26% djece svoje slobodno vrijeme najčešće provodi na Internetu. Većina od te djece, njih 83%, svoje slobodno vrijeme radije bi provodilo drugačije: njih 62% bi se radije družili s prijateljima, a 21% bi se radije nego Internetom bavilo sportom i slobodnim aktivnostima.
Možemo, dakle, zaključiti da Internet i Facebook nisu isključivo dječji slobodan izbor, nego je nekoj djeci to jedini način druženja s prijateljima i bavljenja nekom aktivnošću.
Današnja djeca pripadaju generaciji koja je mnogo vještija u iskorištavanju mogućnosti koje nam Internet pruža. Sudjelovanjem na društvenim mrežama djeca zadovoljavaju potrebu za druženjem s prijateljima i istraživanjem svijeta. Međutim, kako bi u tome bila sigurna i odgovorna potrebno im je vodstvo i podrška odraslih. Ovo istraživanje pruža uvid u način na koji djeca koriste i doživljavaju društvene mreže i Internet općenito, te nas upućuje na važnost roditeljskih pravila, kao i pružanje drugih mogućnosti kroz koje će djeca svoju potrebu za druženjem moći ostvarivati i u „stvarnom" svijetu.
Rezultati ovog istraživanja zasigurno će poslužiti ne samo roditeljima i djeci, nego i stručnjacima za kreiranje preventivnih programa i edukaciju djece i roditelja.

Više...

Hrabrom telefonu međunarodno priznanje u Bruxellesu

Dana 25. lipnja 2013. Hrabri telefon je, kao jedna od organizacija članica koja je 2003. godine sudjelovala u osnivanju Child Helpline International (CHI) mreže dječjih linija, primio važno priznanje za doprinos jačanju i širenju ove mreže.

Child Helpline International (CHI) je globalna mreža dječjih savjetodavnih linija koja radi na zaštiti dječjih prava, a danas mrežu čine 173 članice iz 142 zemlje diljem svijeta.

Priznanje je Hrabrom telefonu dodijeljeno na Petoj Europskoj regionalnoj konzultaciji dječjih linija koja se održavala u Bruxellesu u organizaciji mreže Child Helpline Internationala, koja je ujedno slavila svoju 10. godišnjicu.

Regionalna konzultacija omogućila je dječjim linijama u Europi da prikažu ulogu koju odigravaju svakodnevno u poboljšanju zaštite djece u Europi, a sudionici su također imali priliku sudjelovati u raspravi vezanoj za buduće prilike i pristupe koji će omogućiti dječjim linijama da nastave s podrškom djece i mladih diljem Europe. Na manifestaciji je sudjelovalo više od 50 delegata dječjih linija iz preko 40 zemalja Europe.

'Hrabri telefon je član CHI od njegova osnutka, odnosno sudjelovao je u njezinom formiranju. Ovo priznanje nam je velika potvrda našeg rada, jer da bi neka dječja linija bila članicom ove mreže, mora svake godine zadovoljavati brojne principe i standarde propisane od ove mreže. Jako nam je važno da svake godine sudjelujemo na regionalnim i međunarodnim konferencijama ove mreže, jer je to mjesto gdje se okupljaju stručnjaci koji posvećuju svoj rad telefonskom savjetovanju djece i mladih te rade na njegovu usavršavanju. Upravo su nam njihova iskustva i znanja dragocjena, a spoznaja da je ono što pružamo našim nazivateljima jednako kvalitetno, daje nam na snazi i potiče nas da se i dalje usavršavamo.' – kaže Hana Hrpka, prof., predsjednica Hrabrog telefona.

'Osim zaposlenicima i osnivačima Hrabrog telefona, ovo priznanje puno znači i volonterima koji su uvijek bili nosioci i najveća snaga organizacije.' – navela je Sandra Tolić, koordinatorica linije Hrabri telefon za djecu.

Također, jedan od važnijih događaja regionalne konzultacije bilo je predstavljanje publikacije 'Glasovi mlade Europe' u Europskom parlamentu, koja sadrži izvještaje dječjih linija Europske unije, uključujući Hrabri telefon, u zadnjih 10 godina. Naime, prema toj publikaciji, nasilje i zlostavljanje nad i među djecom udvostručilo se tijekom ekonomske krize. Publikacija 'Glasovi mlade Europe' pokazuje kako su pozivi vezani uz sve oblike nasilja porasli od 2009. godine na sveukupno 2.1 milijun poziva u 10 godina. Djeca i mladi diljem zemalja Europske unije pokazuju razne probleme vezane uz odnose s vršnjacima (2,8 milijuna poziva), psihosocijalne probleme (2,3 milijuna poziva) te obiteljske probleme (1,7 milijuna poziva). Također, zabrinjavajuća je činjenica da raste i broj poziva vezan uz probleme zadovoljavanja osnovnih dječjih potreba, seksualnu eksploataciju te prosjačenje od strane djece i iskorištavanje djece u svrhu brige o domu.

Na Hrabrom telefonu pozivi vezani uz nasilje i zlostavljanje su uvijek biti prvi i najčešći razlog pozivanja linije za djecu, koja od travnja ove godine ima europski harmonizirani broj 116-111.

'Bilo bi izuzetno korisno kad bi dječje linije bile prepoznate kao ključni alat u sustavu zaštite djece Europske unije. Prioritet bi trebao biti osiguravanje financiranja dječjih linija kako bi nesmetano mogle raditi' – rekao je Antonio López-Istúriz, član Europskog parlamenta za Španjolsku.

Ovoj manifestaciji prisustvovali su i predstavnici Europske komisije.

'Podaci prezentirani danas bi trebali biti važni u izgradnji politike zaštite djece. Želim naglasiti kako su dječje linije vrlo važan dio u našoj inicijativi zaštite djece te moramo izgraditi suradnju unutar sustava zaštite djece kako bi se uvjerili da današnje i buduće iznesene podatke koristimo na najbolji mogući način.' – navodi Frances Fitzgerald, Irska ministrica poslova djece i mladih.

'Trajne posljedice zlostavljanja i nasilja, komercijalnog i seksualnog iskorištavanja ili nedostatak osnovnih potreba će otežavati razvoj djece i mladih u neovisne građane te će onim zemljama koje će im pružati podršku nametati ogroman financijski teret u godinama koje dolaze.' - rekla je Nanita la Rose, izvršna direktorica Child Helpline International-a.

„Posebno emotivno je bilo obraćanje triju djevojčica predstavnicima Europskog parlamenta, u kojemu su naglasile važnost dječjih linija, ali i težine problema s kojima se djeca i mladi danas susreću" – navela je Sandra Tolić, koja je u Bruxellesu predstavljala Hrabri telefon.

Preneseno s Psihoportala

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Uto, 12. 11. 2019 20:50