26GKHP - dobrodošlica i uvodna riječ predsjednika HPD-a Josipa Lopižića

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Dobrodošli na 26. godišnju konferenciju hrvatskih psihologa sa središnjom temom „Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke“, koja će se od 7. do 10. studenoga 2018. održati u Sv. Martinu na Muri.

Središnja tema ovogodišnje Konferencije je kvaliteta života pojedinca i zajednice. Zapravo se može reći da se nakon uobičajenih tema naših godišnjih Konferencija koje su se mahom bavile sadržajima usmjerenim na negativna stanja, negativne aspekte življenja, psihološke poteškoće, preusmjeravamo prema pozitivnim aspektima života kroz životni vijek, od rane dobi i adolescencije do starije životne dobi svake osobe. Kako i koliko kao struka možemo doprinijeti dobrobiti svakog pojedinca, koliko smo za to osposobljeni, koliko u našoj svakodnevnoj praksi možemo primijeniti teorijska znanja i spoznaje psihologijske znanosti s posebnim naglaskom na pozitivnu psihologiju?

Kroz različite podteme koje će se razmatrati na ovoj Konferenciji, kroz najrazličitija područja primijenjene psihologije usmjerit ćemo se odgovorima na postavljena pitanja i pokušati razmotriti našu znanstvenu i stručnu poziciju, strategije djelovanja na pojedinca i zajednicu, te ustanoviti koji su naši izazovi danas i kakve poruke i preporuke možemo poslati prema stručnoj i općoj javnosti. U tome će nam pored domaćih eksperata u ovom području pomoći i kvalitetno odabrani pozvani predavači iz Hrvatske i inozemstva.

Što kao struka, psiholozi i psihologinje činimo u smjeru poboljšanja kvalitete našeg osobnog i profesionalnog života u svim aspektima, koliko smo odgovorni za stanje u kojem se nalazimo i kako možemo bolje, koliko smo odgovorni za dobrobit kolegica i kolega koji tek dolaze u praksu i tržište rada...niz je otvorenih pitanja i tema koje su jednako važne u razmatranju ove problematike.

Pored glavne teme Konferencije, kao i na svakom našem godišnjem skupu, dobrodošli su i ostali sadržaji vezani za najrazličitija područja psihološke prakse kroz usmena priopćenja, simpozije, radionice, okrugle stolove, tribine. Budući da je godišnja Konferencija jedinstveno i najbolje mjesto na kojem će te povećati svoju vidljivost u svim aspektima, pozivamo autore i izdavače da predstave najnovije uratke, knjige, psihologijske mjerne instrumente i ostale uratke koje je vrijedno pokazati u javnosti.

Uvjereni smo da će na ovogodišnjoj Konferenciji važno mjesto imati i sudjelovanje studenata psihologije sa svih hrvatskih sveučilišta. Obzirom na nedavnu obnovu rada Studentske sekcije HPD-a i novi zamah suradnje sa studentima, pokušat ćemo na ovogodišnjoj konferenciji osigurati optimalne uvjete za aktivno i kvalitetno sudjelovanje naših mladih kolegica i kolega. Naravno, sudjelovanje naših umirovljenih kolegica i kolega uvijek je dobrodošlo, a postalo je tradicionalno i nadasve dragocjeno. Na Konferenciju su kao i uvijek dobrodošli i predstavnici srodnih struka i sigurni smo da će i njihov doprinos obogatiti program ovogodišnje konferencije.

Suorganizator ovogodišnje Konferencije je Hrvatska psihološka komora, uvijek aktivna sa svojim sadržajima koje direktno prezentira članstvu i nudi odgovore na niz aktualnih tema vezanih za regulaciju struke i trajnog poboljšanja statusa svakog psihologa. Naši domaćini su Društvo psihologa Varaždin, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije, a sa svojim doprinosom pridružuje se i Društvo psihologa Primorsko-goranske županije. Pripreme i prezentirane ideje, bilo da se radi o radnom ili društvenom dijelu našeg najvećeg i uvijek posebnog psihologijskog skupa, jamče još jednu izvrsnu godišnju konferenciju. Ovoga puta na posebnom mjestu, na sjeveru Hrvatske, u prelijepom Međimurju, pozivamo vas, uživajte i otkrijte ovaj vrijedni kutak naše domovine, sudjelujte na još jednom jedinstvenom psihologijskom skupu - 26. godišnjoj Konferenciji hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem.

Josip Lopižić
predsjednik Hrvatskog psihološkog društva
Više...

Suvremena psihologija - novi broj časopisa Vol. 20, br. 1, str. 1-102

Suvremena psihologija, službeni časopis Hrvatskog psihološkog društva, citirana je u PsycINFO, Social Sciences Citation Index (SSCI), CSA - Social Science Collection, Sociological Abstracts, Linguistic and Language Behavior Abstracts, Social Scisearch, Journal Citation Reports/Social Sciences Edition, SCOPUS Elsevier Bibliographic Database, hrčak.hr, ERA - Educational Research Abstracts

Novi broj časopisa Vol. 20, br. 1, str. 1-102, donosi:

SADRŽAJ / CONTENTS
Predgovor 3

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

Irena Burić, Josipa Cvijetović, Ivana Macuka
Ličnost, radna angažiranost i zadovoljstvo poslom –
posredujuća uloga razočaranosti u obrazovni sustav 7
PERSONALITY, WORK ENGAGEMENT AND JOB SATISFACTION –
THE MEDIATIONAL ROLE OF DISAPPOINTMENT IN
THE EDUCATIONAL SYSTEM

Sandra Nakić Radoš, Roberta Jelić, Đurđica Jurjević
EMOTIONAL REACTION TO MENARCHE AND
MENSTRUAL ATTITUDES 23
Emocionalna reakcija na menarhu i stavovi prema menstruaciji

Mira Klarin, Vesna Antičević, Goran Kardum, Ana Proroković, Joško Sindik
COMMUNICATION AND SOCIAL SKILLS IN EDUCATION OF
HEALTH OCCUPATION STUDENTS: ATTITUDES AND
VALIDATION ON NATIONWIDE PARALLEL GROUP
RANDOMIZED STUDY 39
Komunikacijske i socijalne vještine u obrazovanju studenata
zdravstvenih studija: stavovi i validacija na nacionalnom uzorku

Paula Krilčić, Sanja Šimleša, Marina Olujić, Jelena Kuvač Kraljević
Povezanost izvršnih funkcija i jezika u odrasloj dobi 53
RELATIONSHIP BETWEEN EXECUTIVE FUNCTIONS AND
LANGUAGE IN ADULTHOOD

SUVREMENA PSIHOLOGIJA, vol. 20, br. 1, 2017, str. 1-102STRUČNI ČLANAK
PROFFESSIONAL ARTICLE

Goran Kardum, Ina Reić Ercegovac
Provjera latentne strukture revidiranog upitnika kvalitete interakcija roditelj-dijete 71
REVIEW OF THE LATENT STRUCTURE OF THE REVISED QUALITY
OF PARENT-CHILD INTERACTION QUESTIONNAIRE

Bilješka iz povijesti psihologije
Stotinu godina masovnog testiranja inteligencije 87
Prikazi knjiga 95

Časpis Suvremena psihologija dobivaju svi redoviti članovi HPD-a.
Više...

Središnji ured HPD-a - obavijest korisnicima

Poštovane kolegice i kolege,

Obavještavamo vas da središnji ured Hrvatskog psihološkog društva do daljeg ne radi.
Sve vaše upite pošaljite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili nazovite 091 2312 733.
Zahvaljujemo na razumijevanju.

Hrvatsko psihološko društvo
Više...

Godišnje nagrade i društvena priznanja HPD-a za 2014.g. - otvoren natječaj

Poštovane kolegice i kolege,

Obavještavamo vas da je otvoren natječaj za ovogodišnje nagrade i priznanja Hrvatskog psihološkog društva – Zlatni grb Hrvatskog psihološkog društva i Društevno priznanje „Marulić: Fiat Psychologia", a koje će se dodijeliti na svečanom otvaranju 22. godišnje konferencije hrvatskih psihologa, 5. studenoga, 2014. godine u Osijeku.

Cjelovite tekstove ovih natječaja donosimo u privitku ove obavijesti te vas pozivamo za predlaganje kandidata. Napominjemo, natječaj je otvoren do 15. rujna, 2014. godine.

 

Više...

Suvremena psihologija - izašao novi broj časopisa

Najnoviji broj časopisa Suvremena psihologija donosi sljedeći sadržaj:

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Andrea Tomšić, Željko Jerneić, Maša Tonković Grabovac
Razvoj upitnika nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju 5
DEVELOPMENT OF A COUNTERPRODUCTIVE WORK BEHAVIOR
QUESTIONNAIRE FOR STUDENT POPULATION

Josip Šabić
Usporedba rezultata pristupnika iz različitih dijalektalnih regija na zadacima
vezanim uz tekstove pisane čakavskim narječjem na ispitu državne mature
iz Hrvatskog jezika 21
COMPARISON OF RESULTS OF CANDIDATES FROM DIFFERENT
DIALECTAL REGIONS ON ITEMS RELATED TO THE TEXTS WRITTEN
IN ČAKAVIAN DIALECT IN CROATIAN LANGUAGE STATE FINAL
EXAMINATION

Maja Parmač Kovačić, Zvonimir Galić i Lea Andreis
Upozorenje o lažiranju odgovora u upitniku ličnosti: jesu li upozoreni
ispitanici iskreniji? 35
WARNING AGAINST FAKING ON PERSONALTIY QUESTIONNAIRE:
ARE WARNED PARTICIPANTS MORE HONEST?

Umran Akin
THE PREDICTIVE ROLE OF SELF-COMPASSION ON SOCIAL WELL-BEING
IN TURKISH UNIVERSITY STUDENTS 53
Uloga samosuosjećanja u predviđanju društvene dobrobiti studenata u Turskoj

Mia Marić, Marija Sakač
INDIVIDUAL AND SOCIAL FACTORS RELATED TO STUDENTS'
ACADEMIC ACHIEVEMENT AND MOTIVATION FOR LEARNING 63
Individualni i društveni faktori vezani uz školski uspjeh učenika i motivaciju
za učenje

PREGLEDNI ČLANAK
REVIEW ARTICLE

Marija Radetić-Paić
Razvoj i primjena istraživačkih ljestvica rizičnih ponašanja mladih 81
THE DEVELOPMENT AND APPLICATION OF RESEARCH SCALES
ON HIGH-RISK BEHAVIOURS IN YOUTHS

Više...

Predstavljanja knjiga na Danima psihologije u Zadru

Danas će se s početkom u 18.00 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstaviti 3 nove knjige Naklade Slap.

Izabela Sorić: Samoregulacija učenja: Možemo li naučiti učiti
Izdavač: Naklada Slap
O knjizi će govoriti prof.dr.sc. Izabela Sorić (autorica) i prof.dr.sc. Svjetlana Kolić Vehovec (recenzentica)

Ana Proroković: Deterministički kaos
IZdavač: Naklada Slap
O knjizi će govoriti izv.prof.dr.sc. Leonardo Marušić (recenzent) i prof.dr.sc. Ana Proroković (autorica)

Andreja Brajša Žganec, Josip Lopižić, Zvjezdan Penezić (ur.): Psihologija suvremene obitelji, braka i partnerstva
Izdavači: Naklada Slap i Hrvatsko psihološko društvo
O knjiti će govoriti prof.dr.sc. Ninoslava Pećnik (recenzentica) i prof.dr.sc. Andreja Brajša Žganec (urednica)
Izdavanje ove knjige financijski su pomoglo Hrvatska psihološka komora i Društvo psihologa Osijek

 

Više...

U tijeku je 7. Tjedan psihologije u Hrvatskoj - pridružite se

  • Objavljeno u Vijesti

Poštovane kolegice i kolege,

U tijeku je 7. Tjedan psihologije u Hrvatskoj. Preko 400 psihologinja i psihologa, na oko 300 lokacija pripremilo je oko 600 događanja na kojima ćemo predstaviti našu struku i na različite načine pokazati kako sve sve može poboljšati kvaliteta življenja pojedinca, obitelji i zajednice.

Pridružite se i posjetite neko od niza događanja u Vašem gradu ili županiji.

 

 

 

 

 

 

Više...

Suvremena psihologija - novi broj časopisa

Novi broj Suvremen psihologije donosi sljedeće radove:

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI

1. Ivana B. Petrović, Panta Kovačević, Maja Ćurić
A comparison of Web-based and paper-and-pencil job satisfaction surveys (Primljeno 23.9.2013.)
Usporedba internetskih i papir-olovka ispitivanja zadovoljstva poslom

2. Svetlana Borojević, Vasilije Gvozdenović
Is attention necessary in perception? (Primljeno 23.9.2013.)
Je li pažnja nužna u percepciji?

3. Ana Jakopec, Zoran Sušanj, Sanja Stamenković
Uloga stila rukovođenja i organizacijske pravednosti u identifikaciji zaposlenika s organizacijom (Primljeno 4.10.2013.)
The role of leadership style and organizational justice in employee's organizational identification

4. Sandra Nakić Radoš, Meri Tadinac, Radoslav Herman
Validation study of the Croatian version of the Edinburgh Postnatal Depression Scale (EPDS) (Primljeno 17.10.2013.)
Validacijsko istraživanje hrvatske verzije Edinburškog upitnika poslijeporođajne depresivnosti (EPDS).

5. Maks Vinšćak, Andrea Vranić
Utjecaj sugestivnosti pitanja i vrste prikazanog materijala na pojavu lažnih sjećanja (Primljeno 25.10.2013.)
The effect of question suggestibility and type of material on false memories

PRETHODNO PRIOPĆENJE

1. Ivana Glavina, Lana Kulenović, Joško Vukosav
Stresori i načini suočavanja kod policijskih službenbika (Primljeno 19.9.2013.)
Stressors and coping mechanisms among police officers

Suvremenu psihologiju časopis je Hrvatskog psihološkog društva u izdanju Naklade Slap, a dobivaju ga svi redoviti članovi HPD-a.

 

Više...

O prof. Rudiju Supeku, prvom predsjedniku HPD-a - prenosimo iz Večernjeg lista

Večernji list u seriji "Hrvati koji su mijenjali svijet" donosi članak o prof. Rudiju Supeku, prvom predsjedniku HPD-a čiju stoljetnicu rođenja kao i 60. godina HPD-a obilježavamo ove godine. U ovom članku se o uvaženom profesoru govori uglavnom kao sociologu, no članak je zaista zanimljiv i vrijedan za zabilježiti:

 

Piše: Nataša Vlašić Smrekar

Da je Rudi Supek poživio do svoje stote, koliko bi navršio ove godine, vjerojatno bi bio zadovoljan presudom u slučaju franak, jer – birajući između čovjeka i sustava – Supek je uvijek bio na strani čovjeka. To svjedoči i dr. sc. Ivan Cifrić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, profesor Odsjeka za sociologiju, koji je prije 50 godina utemeljio upravo Rudi Supek s kolegom Ivanom Kuvačićem i trojicom asistenata. Premda je bio intelektualac svjetskog formata, filozof, psiholog i sociolog s dva doktorata, od kojih je jedan s pariške Sorbonne, njegova je smrt 1993. u Hrvatskoj prošla gotovo nezapaženo.

Režimi ga nisu voljeli

Kao slobodomislećeg sveučilišnog profesora, suosnivača filozofskog časopisa Praxis i svjetski poznate Korčulanske ljetne škole, jugoslavenski ga režim nije volio, ali još ga je manje podnosio Tuđmanov. Njegovu su smrt ipak zabilježili u svijetu, između ostalih francuski Le Monde i njemački Der Spiegel. Supekovih se nepogrešivih političkih prognoza sjeća prof. dr. Vjeran Katunarić, dugogodišnji kolega i nasljednik na katedri sistematske sociologije.

- Račan je još bio na vlasti, a u Srbiji je već kuhalo, kad nas je Supek upozoravao: 'Slušajte, to što se događa u Srbiji tipičan je fašizam, odnosno nacizam. Doći će do velikih promjena, oni koji se žele i dalje smatrati marksistima moraju u opoziciju. Nema više tetošenja od strane režima. Zapamtite još nešto: ovo što se događa u Srbiji s mitinzima istine takvo je demagoško obraćanje javnosti da tome nije dorastao ni Goebbels.'

- Supek je dobro upoznao nacizam. Nakon što je 1937. diplomirao filozofiju u Zagrebu, otišao je na studij kliničke psihologije u Pariz. U Drugom svjetskom ratu pridružio se francuskom pokretu otpora, ali ubrzo je uhićen i deportiran u Buchenwald. Ali, žice nacističkog logora nisu ga uspjele zadržati. Logoraši Buchenwalda jedini su se oslobodili vlastitim snagama prije dolaska saveznika. Profesor Cifrić priča da su Supeka neki pitali kako mu je to uspjelo, a on im je odgovorio bez dlake na jeziku: "Bi li vam bilo draže da se nisam vratio?"

Nakon rata nastavio je studij u Parizu. U vrijeme rezolucije Informbiroa, 1948., vođa francuskih komunista Maurice Thorez zatražio je od Supeka, člana francuske komunističke partije, da napadne titoizam. On je to odbio i vratio se u Jugoslaviju. Ipak, nikad nije postao član Saveza komunista. Doktorirao je psihologiju na Sorbonni kod znamenitog Jeana Piageta 1952., a prije nego što je počeo akademsku karijeru predavao je po zagorskim selima o seksualnosti, o obiteljskom i bračnom životu, i bio iznimno omiljen, pogotovo među ženama. Predavao je na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bio prvi predsjednik Jugoslavenskog psihološkog društva, radio na Institutu za društvene znanosti u Beogradu, ali sve to skupa nije mu bilo dovoljno pa je 1963. utemeljio studij sociologije u Zagrebu.

- To je vrijeme otvaranja studija sociologije u svim republikama bivše države, što nije išlo glatko i bez problema, jer se u službenim krugovima smatralo da je sociologija buržujska disciplina, piše u svojoj knjizi 'Sjećanja' Ivan Kuvačić. Jedan od vodećih filozofa i sociologa današnjice Jürgen Habermas Supeka je nazvao ocem sociologije. Sam za sebe Supek je govorio da ima 'majmunsku znatiželju' i da se jednom mora obuzdati. Naravno, nikad nije. Supek nije bio samo politički vizionar. Njegova je najčitanija knjiga 'Ova jedina zemlja' u kojoj je već 1973. upozorio na neodrživost neograničenog gospodarskog rasta. Bio je među stručnjacima koji su se 1972. okupili na konferenciji u Stockholmu kako bi svjetsku javnost alarmirali o stanju prirode. Po njegovu sudu, ekološka problematika bila je možda i najjači argument u prilog socijalističke ekonomije, održive raspodjele umjesto bezgraničnog rasta.

Nezadovoljan društvom

- Supek je običavao reći da vojno-industrijski kompleks, koji stoji iza interesa za globalnom kontrolom planeta kako bi se iscrpili resursi u korist kapitalističke mašinerije, čini globalni ili savršeni zločin. To znači da ne možete ni dokazati kako je npr. globalno zagrijavanje rezultat djelovanja te mašinerije nego morate čekati 400 godina da sve propadne, objašnjava Katunarić.

O širokom rasponu Supekove kritičke misli govori i sociolog Benjamin Perasović.

- Supek je govorio kao da knjigu po knjigu skida s polica knjižnice. I Katunarić je slično doživio Supeka. - Kolegij je počeo tako što je ispisao dvije pune ploče literaturom. Tko je želio pratiti njegova predavanja, trebao je sve to pročitati." Supek bi bio nezadovoljan odnosima u današnjem društvu, ali bio je nezadovoljan i ondašnjim. - Smatrao je da samoupravni socijalistički poredak ne može opstati jer je partijska kadrovska selekcija bila negativna. Govorio je da se nakupilo previše mediokriteta. Vidio je da je ovaj režim nastavak onoga starog. Ali nije bio protiv nacionalnog oslobođenja. Govorio je da nacija može izbaciti nešto progresivno", sjeća se Katunarić dodajući kako je Supek bio na pozicijama ne samo marksističkog nego i katoličkog internacionalizma. - Jako je cijenio papu Ivana Pavla II. Govorio je za njega da je veliki internacionalist jer vodi najjaču organizaciju koja se bori protiv kapitalizma.

U inozemstvu su ga prepoznavali gdje god bi došao. Supek je bio referentna točka, čast je bila svakome da ga ili upozna ili ponovno pozdravi. Objavio je s Erichom Frommom zbornik iz kojega je stasao Praxis. Supek je bio veliki prijatelj sa švedskim premijerom Olofom Palmeom, puno je gostovao kod Zbigniewa Brzezinskog, američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost pri administraciji Jimmyja Cartera. U Korčulanskoj ljetnoj školi predavao je s Habermasom, Marcuseom, Blochom, Lefebvreom... Kako piše Kuvačić, bio je to nastavak svega što se zbivalo u studentskim kampusima u Berkeleyu. Supekovi su zagrebački kolege ujedno bili i njegovi najbolji prijatelji s kojima se družio u planinarskim domovima i jeftinim gostionicama u zagrebačkoj okolici. Umjesto da grade vikendicu, jer bili su protiv svakog narušavanja prirode, postavili su na jednu livadu u okolici Samobora hrastov stol i stolce pa mjesto proglasili svojom Villom Praxis i tamo "gablali" i družili se. Danas više nema zagrebačke škole sociologije za koju je znao svijet. Kako kaže Katunarić: - Svatko ima svoje područje kojim se bavi kako hoće i kako zna, ali nema više one povezujuće niti koju su davali Supek i njegova generacija.

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Pet, 06. 12. 2019 00:16