O mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika - prenosimo s Tesinog portala
Iz ranijih istraživanja znamo da rad u intenzivnim uvjetima dovodi do zamora, teškoća sa spavanjem, socijalnog povlačenja ili narušenih odnosa s kolegama, sumnje u vlastito znanje i sposobnosti, propitkivanje vlastitih odluka.
Od početka pandemije, liječnici, medicinske sestre i drugo medicinsko osoblje su na prvoj linije obrane i informiranja javnosti o pitanjima i strahovima, a s druge strane mnogi će imati potrebu dijeliti svoje nemedicinske stavove te će ciničnim i negativnim izjavama umanjivati opasnost virusa i njegovih posljedica. Ako ste liječnik, medicinska sestra ili radite u bilo kojem drugom sustavu radi čega ste u svakodnevnom kontaktu s ovakvim pitanjima, osvijestite da će komunikacija s osobama koje su u velikom strahu ili negiranju opasnosti negativno utjecati na vas. Najbolji način za brigu o sebi je da se educirate o rizicima, simptomima i mjerama opreza te ove informacije koristite u komunkiaciji s pacijentiima, njihovim obiteljima i ostalim sugovornicima. Upamtite da su ovo konkretne i za sada jedine provjerene i medicinski utemeljene informacije. Učinite sve što možete da se zaštite od straha i/ili cinizma okoline tako što ćete se usredotočiti na pozitivnosti iz svojeg života. Razmišljajte na čemu ste zahvalni i na što ste ponosni kako biste umanjili opterećujući utjecaj tuđih pitanja i komentara.
Rad sa zaraženima izravno ugrožava važe zdravlje, ali i zdravlje vaših ukućana i obitelji što posljedično predstavlja dodatni psihološki pritisak. Da bi umanjili mogućnost zaraze svojih bližnjih, poduzimajte dodatne mjere opreza, npr. možete se presvući u garaži. Objasnite bližnjima što točno poduzimate na poslu i kod kuće da bi zaštitili sebe i njih. Budite strpljivi u odgovaranju na ta pitanja jer ih tako umirujete.
Za vrijeme rada u kriznoj situaciji poput aktualne pandemije, stres kod pomagača se akumulira što može uzrokovati sagorijevanje ili sekundarni traumatski stres sa pripadajućim simptomima.
Sagorijevanje: osjećaj preplavljenosti i zamora, teškoće sa spavanjem, iritabilnost, socijalno povlačenje ili narušeni odnosi s kolegama, sumnja u vlastito znanje i sposobnosti.
Sekundarni traumatski stres uzrokovan je izlaganjem, tj. slušanjem o tuđem traumatskom iskustvu, a ne radi vlastite izravne izloženosti traumatskom događaju. Simptomi su pretjerana briga ili strah da će se dogoditi nešto loše, plašljivost i osjećaj da smo stalno „na oprezu“, fiziološki znakovi stresa, npr. ubrzan rad srca, noćne more ili ponavljajuće misli o doživljenom, osjećaj da su tuđe traume naše vlastite.
Ovako možete ublažiti reakcije sekundarnog traumatskog stresa:
- Brinite o svojem fizičkom zdravlju. Trenutno nemate vremena za ugodno izležavanje u kadi, ali ne zaboravite na osnovnu higijenu, jedite redovito i zdravo, unosite dovoljno tekućine, SPAVAJTE!
- Ograničite unos kofeina, alkohola i psihofarmaka
- Razgovarajte s kolegama o svojim osjećajima. U redu je reći da ste ljuti i tužni i da vam je svega dosta
- Dogovorite podržavajući odnos s kolegom od povjerenja u smislu da ćete si pomagati i međusobno služiti kao korektiv koji kaže: “Sada stani i odmori!”
- Uvedite pravilo u obitelji i među prijateljima da u privatno vrijeme ne razgovarate o poslu, o pacijentima ili o COVID-19. - - Privatno vrijeme je za vas dragocjeno vrijeme oporavka
- Pauzu na poslu iskoristite za kratku meditaciju, vježbe istezanja, udisaj svježeg zraka, a ne za “skrolanje” po najnovijim vijestima jer vas to samo dodatno opterećuje
- Pratite informacije relevantnih znanstveno-medicinskih izvora
- Podsjetite se na svoje prijašnje uspjehe u teškim profesionalnim situacijama
- Razmišljajte o lijepim i sretnim trenucima s obitelji, npr. gledajući fotografije
- Ako ste preplavljeni osjećajem zabrinutosti i nemoći radi velikog broja pacijenata i problemaima sustava, sjetite se da možete izravno pomoći samo ovom pacijentu koji je sada ispred vas. Hijerarhija je jasna – upamtite da su organizacijski poslovi u rukama vaših nadređenih.
- Možete utjecati samo na ovdje i sada, ne na jučer niti na sutra
Rad u ekstremnim uvjetima će sigurno izazvati kod vas određene emocionalne reakcije. Ukoliko primijetite da postajete nervozni, razdražljivi, impulzivni ili vas preplavljuje tuga, zabrinutost i panika, odmah se posvetite tim osjećajima, razgovarajte s kolegama i potražite stručnu pomoć, npr. pozivom na Telefon za psihološku pomoć.
Upamtite:
- Imate pravo otići na pauzu; to vas ne čini sebičnima
- Potrebe oboljelih nisu važnije od vaših vlastitih potreba i dobrobiti
- To što ste cijelo vrijeme na poslu, ne znači da ga odrađujete odlično
- Postoje drugi stručnjaci koji mogu pomoći oboljelima ili ugroženima
Da biste se mogli dobro brinuti za pacijente, prvo vi morate biti dobro!
Mirna Petretić Vukov, prof. psih.
Od početka pandemije, liječnici, medicinske sestre i drugo medicinsko osoblje su na prvoj linije obrane i informiranja javnosti o pitanjima i strahovima, a s druge strane mnogi će imati potrebu dijeliti svoje nemedicinske stavove te će ciničnim i negativnim izjavama umanjivati opasnost virusa i njegovih posljedica. Ako ste liječnik, medicinska sestra ili radite u bilo kojem drugom sustavu radi čega ste u svakodnevnom kontaktu s ovakvim pitanjima, osvijestite da će komunikacija s osobama koje su u velikom strahu ili negiranju opasnosti negativno utjecati na vas. Najbolji način za brigu o sebi je da se educirate o rizicima, simptomima i mjerama opreza te ove informacije koristite u komunkiaciji s pacijentiima, njihovim obiteljima i ostalim sugovornicima. Upamtite da su ovo konkretne i za sada jedine provjerene i medicinski utemeljene informacije. Učinite sve što možete da se zaštite od straha i/ili cinizma okoline tako što ćete se usredotočiti na pozitivnosti iz svojeg života. Razmišljajte na čemu ste zahvalni i na što ste ponosni kako biste umanjili opterećujući utjecaj tuđih pitanja i komentara.
Rad sa zaraženima izravno ugrožava važe zdravlje, ali i zdravlje vaših ukućana i obitelji što posljedično predstavlja dodatni psihološki pritisak. Da bi umanjili mogućnost zaraze svojih bližnjih, poduzimajte dodatne mjere opreza, npr. možete se presvući u garaži. Objasnite bližnjima što točno poduzimate na poslu i kod kuće da bi zaštitili sebe i njih. Budite strpljivi u odgovaranju na ta pitanja jer ih tako umirujete.
Za vrijeme rada u kriznoj situaciji poput aktualne pandemije, stres kod pomagača se akumulira što može uzrokovati sagorijevanje ili sekundarni traumatski stres sa pripadajućim simptomima.
Sagorijevanje: osjećaj preplavljenosti i zamora, teškoće sa spavanjem, iritabilnost, socijalno povlačenje ili narušeni odnosi s kolegama, sumnja u vlastito znanje i sposobnosti.
Sekundarni traumatski stres uzrokovan je izlaganjem, tj. slušanjem o tuđem traumatskom iskustvu, a ne radi vlastite izravne izloženosti traumatskom događaju. Simptomi su pretjerana briga ili strah da će se dogoditi nešto loše, plašljivost i osjećaj da smo stalno „na oprezu“, fiziološki znakovi stresa, npr. ubrzan rad srca, noćne more ili ponavljajuće misli o doživljenom, osjećaj da su tuđe traume naše vlastite.
Ovako možete ublažiti reakcije sekundarnog traumatskog stresa:
- Brinite o svojem fizičkom zdravlju. Trenutno nemate vremena za ugodno izležavanje u kadi, ali ne zaboravite na osnovnu higijenu, jedite redovito i zdravo, unosite dovoljno tekućine, SPAVAJTE!
- Ograničite unos kofeina, alkohola i psihofarmaka
- Razgovarajte s kolegama o svojim osjećajima. U redu je reći da ste ljuti i tužni i da vam je svega dosta
- Dogovorite podržavajući odnos s kolegom od povjerenja u smislu da ćete si pomagati i međusobno služiti kao korektiv koji kaže: “Sada stani i odmori!”
- Uvedite pravilo u obitelji i među prijateljima da u privatno vrijeme ne razgovarate o poslu, o pacijentima ili o COVID-19. - - Privatno vrijeme je za vas dragocjeno vrijeme oporavka
- Pauzu na poslu iskoristite za kratku meditaciju, vježbe istezanja, udisaj svježeg zraka, a ne za “skrolanje” po najnovijim vijestima jer vas to samo dodatno opterećuje
- Pratite informacije relevantnih znanstveno-medicinskih izvora
- Podsjetite se na svoje prijašnje uspjehe u teškim profesionalnim situacijama
- Razmišljajte o lijepim i sretnim trenucima s obitelji, npr. gledajući fotografije
- Ako ste preplavljeni osjećajem zabrinutosti i nemoći radi velikog broja pacijenata i problemaima sustava, sjetite se da možete izravno pomoći samo ovom pacijentu koji je sada ispred vas. Hijerarhija je jasna – upamtite da su organizacijski poslovi u rukama vaših nadređenih.
- Možete utjecati samo na ovdje i sada, ne na jučer niti na sutra
Rad u ekstremnim uvjetima će sigurno izazvati kod vas određene emocionalne reakcije. Ukoliko primijetite da postajete nervozni, razdražljivi, impulzivni ili vas preplavljuje tuga, zabrinutost i panika, odmah se posvetite tim osjećajima, razgovarajte s kolegama i potražite stručnu pomoć, npr. pozivom na Telefon za psihološku pomoć.
Upamtite:
- Imate pravo otići na pauzu; to vas ne čini sebičnima
- Potrebe oboljelih nisu važnije od vaših vlastitih potreba i dobrobiti
- To što ste cijelo vrijeme na poslu, ne znači da ga odrađujete odlično
- Postoje drugi stručnjaci koji mogu pomoći oboljelima ili ugroženima
Da biste se mogli dobro brinuti za pacijente, prvo vi morate biti dobro!
Mirna Petretić Vukov, prof. psih.